1. ZAMKA ZA ISUSA Nedjelja 27. travnja

a. Dok je Isus poučavao u hramu, što su radili pismoznanci i farizeji? Ivan 8:2–3. “[Krist] je ubrzo bio prekinut. Skupina farizeja i književnika približavala Mu se vukući sa sobom jednu prestrašenu ženu koju su grubim, srditim glasom optuživali da je prekršila sedmu zapovijed.” — Želja vjekova, str. 460. b. Pokazujući veliko prividno poštovanje prema zakonu, koje su pitanje farizeji postavili Kristu i koja je bila njihova stvarna namjera? Ivan 8:4–6 (prvi dio). “Njihovo prijetvorno poštovanje skrivalo je brižljivo skovanu zavjeru za Njegovo uništenje. Ugrabili su ovu priliku da osiguraju optužbu protiv Njega, smatrajući da će bez obzira na odluku koju bude donio, pronaći povod da Ga optuže. Ako oslobodi ženu, mogli bi Ga okriviti da prezire Mojsijev zakon. Ako izjavi da je zaslužila smrt, mogli bi Ga optužiti Rimljanima da prisvaja vlast koja pripada samo njima.” — Želja vjekova, str. 460, 461.

---

2. OTKRIVENA STVARNOST Ponedjeljak 28. travnja

a. Kako je Isus odgovorio na neistine farizeja? Ivan 8:6 (zadnji dio). “Isus je za trenutak promatrao ovaj prizor – žrtvu koja je postiđena drhtala, dostojanstvenike surova lica, lišene čak i običnog ljudskog sažaljenja. Njegov duh besprijekorne čistoće zgrozio se od ovog prizora. Dobro je znao s kojim Mu se ciljem iznosi ovaj slučaj. Čitao je srce, poznavao karakter i tijek života svakoga koji se nalazio pred Njim. Ovi lažni čuvari pravde sami su naveli svoju žrtvu na grijeh da bi mogli postaviti zamku Isusu. Ne pokazujući nijednim znakom da je čuo njihovo pitanje, sagnuo se i, gledajući u zemlju, počeo pisati po prašini.” — Želja vjekova, str. 461. b. Kako je Isus pokazao da ni sami tužitelji nisu bez grijeha i što su oni tada učinili? Ivan 8:7–9. “Tužitelji su bili pobijeđeni. Sada su njihove haljine lažne pobožnosti bile otrgnute s njih, i stajali su krivi i osuđeni u prisutnosti Beskrajne Čistoće. Strepili su da se skrivena nepravda njihovog života ne otkrije mnoštvu, pa su se jedan po jedan iskrali, sagnutih glava i oborenih očiju, ostavljajući svoju žrtvu s milostivim Spasiteljem.” — Želja vjekova, str. 461. c. Što bismo svi trebali naučiti iz Isusovih riječi upućenih tužiteljima? Luka 6:42. “Postoje oni koji su prenagljeni u svojoj želji da reformiraju stvari koje im se čine neispravnima. Smatraju da ih treba izabrati da zauzmu mjesto onih koji su pogriješili. Podcjenjuju ono što su ti radnici učinili dok su drugi samo gledali i kritizirali. Svojim djelima govore: 'Ja mogu učiniti velike stvari. Ja mogu uspješno nastaviti posao.’ Onima koji misle da tako dobro znaju kako izbjeći pogreške, upućena sam reći: ‘Ne sudite da vam se ne sudi.’ (Matej 7:1). Možda ćete izbjeći pogreške u nekim točkama, ali u drugim ste stvarima skloni napraviti ozbiljne greške, koje bi bilo vrlo teško popraviti i koje bi unijele pomutnju u rad. Ove bi pogreške mogle učiniti više štete od onih koje su učinila vaša braća.” — Svjedočanstva, knj. 7, str. 279.

---

3. NEOČEKIVANI POSTUPAK Utorak 29. travnja

a. Koje je pitanje Isus postavio ženi nakon što su njezini tužitelji otišli – i kako je Njegov način rješavanja situacije utjecao na njezin život? Ivan 8:10, 11. “Žena je stajala pred Isusom ne krijući svoj strah. Njegove riječi: ‘Tko je od vas bez grijeha, neka prvi baci kamen na nju’, u njezinim su ušima zvučale kao smrtna presuda. Nije se usuđivala podignuti svoje oči k Spasitelju, već je tiho očekivala svoju sudbinu. Iznenađena, promatrala je kako, zbunjeni i bez riječi, odlaze oni koji su je teretili; a tada su do njezinih ušiju doprle riječi pune nade: ‘Ni ja te ne osuđujem. Idi i od sada ne griješi više.’ Njezino je srce bilo dirnuto i, bacajući se pred Isusove noge, jecajući je izrazila svoju zahvalnost Isusu i uz gorke suze priznala svoje grijehe.Za nju je to bio početak jednog novog života, života neporočnosti i mira, života posvećenog Bogu. Podizanjem ove pale duše Isus je učinio veće čudo nego iscjeljenjem najteže tjelesne bolesti; On je izliječio duhovnu bolest, čiji je kraj vječna smrt. Ova obraćena i pokajana žena postala je jednom od Njegovih najodanijih sljedbenica. Ljubavlju koja se odriče sebe i osobnom predajom izrazila je svoju zahvalnost za Njegovu milost praštanja. Za ovu ženu svijet je imao samo prijezir i osudu, dok joj je Bezgrešni u svom sažaljenju prema njezinoj slabosti pružio ruku u znak pomoći. Dok su je licemjerni farizeji optuživali, Isus joj je rekao: ‘Idi, i od sada ne griješi više.’ ” — Zdravlje i sreća, str. 89.“U činu opraštanja ovoj ženi i ohrabrenju da živi boljim životom, Isusov karakter odsjajuje ljepotom savršene pravde. Premda ne prikriva grijeh, niti smanjuje osjećaj krivnje, On ipak ne želi osuditi, već spasiti. Svijet je za ovu zabludjelu ženu imao samo podsmijeh i prijezir, ali Isus je izgovorio riječi utjehe i nade. ” — Želja vjekova, str. 462. b. Opišite učinak Kristove spasonosne milosti. Luka 7:37–40, 47, 48. “Isus zna kakve su okolnosti i kakav je slučaj svake duše. Spasitelj je potrebniji grešniku što je njegova krivnja veća. Njegovo srce u kojem prebivaju božanska ljubav i sućut najviše privlači ona duša koja je najbeznadnije zapletena u zamke neprijatelja. Svojom vlastitom krvlju On je potpisao objavu oslobođenja ljudskog roda.” — Zdravlje i sreća, str. 89, 90.

---

4. ŠIRENJE UTJEHE IZVAN GRANICA Srijeda 30. travnja

a. Što treba karakterizirati naš stav, posebno u odnosu prema drugima i kako je to jedino moguće? 2 Korinćanima 1:3–5. “Okolnosti imaju samo malo veze s iskustvima duše. Duh koji njegujemo je ono što daje boju svim našim djelima. Čovjeka koji je u miru s Bogom i svojim bližnjima ništa i nitko ne može učiniti nesretnim. Zavist neće biti u njegovu srcu; zle slutnje tamo neće naći mjesta; mržnja ne može postojati. Srce u skladu s Bogom uzdiže se iznad teškoća i kušnji ovoga života.” — Svjedočanstva, knj. 5, str. 488.“Nevolje su naučile Isusa da obavlja službu utješitelja. U svakoj ljudskoj tuzi i On je tužan, a ‘budući da je sam trpio i bio kušan, može pomoći onima koji stoje u kušnji’. (Izaija 63:9; Hebrejima 2:18) Svaka duša koja se sjedinila s Njegovim mukama ima prednost sudjelovati u toj službi.” — Misli s Gore blagoslova , str. 13. b. Opišite jedinstvenu nadu i prednost koju imamo dok slijedimo Kristove korake. 2 Korinćanima 1:6, 7. “Ako ne osjećate da je čast biti sudionikom Kristovih muka; ako ne osjećate teret na duši za one koji su spremni za propast; ako niste voljni nešto žrtvovati kako biste mogli uštedjeti sredstva za djelo koje treba obaviti, za vas neće biti mjesta u kraljevstvu Božjem. Trebamo biti sudionici s Kristom u Njegovim patnjama i samoodricanju na svakom koraku.” — Svjedočanstva, knj. 9, str. 103, 104. c. Opišite vrlinu koja je najpotrebnija među vjernicima u vremenu trostruke anđeoske poruke. 1 Korinćanima 13:13, 4–8. “Osobine koje Božji sljedbenici najviše trebaju njegovati su strpljivost i dugo trpljenje, mir i ljubav. Kad ljubavi nedostaje, dolazi do nepovratnog gubitka.” — Svjedočanstva, knj. 6, str. 398.

---

5. NJEŽNA OBNOVA Četvrtak 1. svibnja

a. Kako će pravi vjernici postupiti ako kršćanin padne u grijeh, za razliku od onoga što često čine vjernici lažnog srca? Galaćanima 6:1–3; Rimljanima 15:1–3. “Imajte na umu da djelo obnove treba biti naš teret. Ovo djelo se ne smije obavljati na ponosan, služben, zapovjednički način. Nemojte svojim ponašanjem reći, 'Imam moć i upotrijebit ću je', i sipati optužbe na onoga koji je pogriješio. Izvršavajte djelo obnove ‘u duhu krotkosti; pazi na sebe, da i ti ne budeš u iskušenju.’ Djelo koji trebamo izvršiti za našu braću nije potisnuti ih u stranu niti baciti ih u obeshrabrenje ili očaj govoreći: ‘Razočarali ste me i neću vam pokušati pomoći.’ Čovjek koji se predstavlja kao mudar i snažan, i obrušava se na onoga koji je potlačen, ojađen i žudi za pomoći, pokazuje farizejski duh te se zaogrće ogrtačem vlastitog samozvanog dostojanstva. U svom duhu on zahvaljuje Bogu što nije kao drugi ljudi, i pretpostavlja da je njegovo postupanje hvale vrijedno i da je on previše snažan da bi bio iskušan. Ali ‘misli li tko da je nešto, premda nije ništa, sam sebe vara.’” — Svjedočanstva, knj. 6, str. 398, 399.“Kristov sljedbenik nije onaj koji odvraća svoje oči okrećući se od zabludjelih, ostavljajući ih da nesmetano idu putem koji ih vodi sve niže. Oni koji prednjače u osuđivanju drugih i koji revnuju da ih dovedu pred sud, često su u svom životu mnogo grješniji od njih. Ljudi mrze grješnika, ali vole grijeh. Krist mrzi grijeh, ali voli grješnika. To će biti duh svih koji Ga slijede. Kršćanska ljubav je spora da osudi i brza da primijeti pokajanje; spremna je oprostiti, ohrabriti, postaviti onoga tko luta na stazu svetosti i održati njegove stope na njoj.” — Želja vjekova, str. 462.

PITANJA ZA RAZMIŠLJANJE Petak 2. svibnja

1. Objasnite zamku koju su pismoznanci i farizeji pripremili Isusu. 2. Kako su licemjerni Židovi pokazali prividno poštovanje prema zakonu? 3. Što su Židovi koji su Ga optuživali bili prisiljeni priznati o sebi? 4. Opišite nadu pruženu prezrenoj ženi koja je zgriješila. 5. Kako ja mogu biti sličniji Isusu u odnosu prema zabludjelim dušama?