Nedjelja
, 26. siječnja
1. UGLEDAN ČOVJEK TRAŽI ISUSA
a. Tko je bio Nikodem i kako je narod gledao na njega? Ivan 3:1, 10.
“Nikodem je zauzimao visok i povjerljiv položaj u hebrejskom narodu. Bio je visoko obrazovan, izrazito obdaren i uvažen član narodnog Vijeća... Premda bogat, obrazovan i cijenjen, njega je neobično privlačio skromni Nazarećanin.” — Želja vjekova, str. 167.
“On je bio strogi farizej i ponosio se svojim dobrim djelima. Bio je nadaleko poštovan zbog svoje darežljivosti i velikodušnosti u podupiranju službe u Hramu, osiječnjaćajući sigurnost u vjerovanju da je zadobio Božju naklonost.” — Želja vjekova, str. 171.
b. U koje doba dana je Nikodem otišao posjetiti Isusa? Ivan 3:2 (prvi dio).
“Nakon što se temeljito raspitao i saznao za Spasiteljevo mjesto počinka na Maslinskoj gori, pričekao je da grad utone u san, pa Ga je onda potražio.” — Želja vjekova, str. 168.
Ponedjeljak
, 27. siječnja
2. PRIVATNI RAZGOVOR
a. Kakvo nježno razumijevanje prema ljudima otkriva činjenica da je Isus primio ovog gosta tako kasno u noći? Psalam 31:20, 21.
“[Nikodem] je žarko želio razgovarati s Isusom, ali Ga iz straha nije htio javno potražiti. Za hebrejskog poglavara bilo bi preveliko poniženje da javno prizna svoju naklonost jednom zasad tako malo poznatom učitelju. Ako Veliko vijeće dozna za ovaj posjet, navući će na sebe njihov prijezir i prijekor. Odlučio se za tajni razgovor, opravdavajući se time što bi, kad bi javno otišao, drugi možda slijedili njegov primjer.” — Želja vjekova, str. 168.
b. Opišite kako je Nikodem započeo svoj razgovor s Isusom. Ivan 3:2.
“U Kristovoj prisutnosti, Nikodem je osjećao neku čudnu bojažljivost, koju je pokušao prikriti plaštem staložena i dostojanstvena držanja. 'Rabbi,' rekao je, 'znamo da si od Boga došao kao učitelj, jer nitko ne može činiti čudesa koja ti činiš ako Bog nije s njim.' Govoreći o osobitim darovima što ih je Krist imao kao učitelj, i o Njegovoj neobičnoj sili kojom je činio čuda, nadao se da će pripremiti put za ovaj razgovor. Ovim riječima želio je promišljeno izraziti i izazvati povjerenje, ali su one, zapravo, pokazivale nevjerstvo. On nije priznavao Isusa za Mesiju, već samo za učitelja poslanog od Boga.” — Želja vjekova, str. 168.
c. Kojom idejom je Krist neočekivano iznenadio Nikodema? Ivan 3:3.
“Umjesto da prihvati ovakav pozdrav, Isus je upravio svoj pogled na govornika kao da proniče u dubinu njegove duše. U svojoj beskonačnoj mudrosti On je gledao čovjeka koji traži istinu. Znao je njegov cilj i želeći probuditi uvjerenje koje je već postojalo u umu njegovog sugovornika, izravno, ali svečano i ljubazno, istaknuo je najvažnije: 'Zaista, zaista, kažem ti, tko se odozgo ne rodi, taj ne može vidjeti kraljevstva Božjega.' (Ivan 3:3).
Nikodem je došao Gospodinu u želji da s Njim razmijeni gledišta, ali Isus mu je otkrio temeljna načela istine.” — Želja vjekova, str. 168–171.
Utorak
, 28. siječnja
3. NOVO ROĐENJE
a. Kako je Nikodem odgovorio kad mu je Isus ukazao na ono što mu nedostaje? Zašto je i svima nama, kao i Nikodemu, potrebno iskustvo novog rođenja? Ivan 3:4–8.
“Isusov slikoviti prikaz novog rođenja nije bio sasvim nepoznat Nikodemu. Obraćenici iz neznaboštva koji su prihvatili izralesku vjeru često su uspoređivani s tek rođenom djecom. Trebao je biti u stanju shvatiti da Kristove riječi nije trebalo doslovno tumačiti. Međutim, na temelju svog izraelskog podrijetla smatrao je da mu je zajamčeno mjesto u Božjem kraljevstvu. Smatrao je da mu nije potrebna nikakva promjena i stoga su ga iznenadile Spasiteljeve riječi. Bio je pogođen njihovom izravnom primjenom na njega. Farizejska gordost borila se protiv iskrene želje čovjeka koji je tražio istinu. Čudio se što Krist razgovara s njim ne poštujući njegov položaj poglavara u Izraelu.
Iznenađen i ne vladajući sobom, odgovorio je Kristu riječima punim ironije: 'Kako se može čovjek, kad je već star, roditi?' Kao i mnogi drugi, kad oštra istina dopre do savjesti, i on je otkrio činjenicu da tjelesan čovjek ne prihvaća ono što je od Božjega Duha. U njemu ne postoji ništa što odgovara duhovnim stvarima, jer se duhovne stvari duhovno raspoznaju.
Međutim, Spasitelj nije na dokaz odgovarao dokazom. Podižući svoju ruku u svečanom i tihom dostojanstvu, s još je većom sigurnošću istaknuo istinu: 'Zaista, zaista, kažem ti, tko se ne rodi od vode i Duha Svetoga, taj ne može ući u kraljevstvo nebesko.' ” — Želja vjekova, str. 171.
b. Kada i kako čovjek može biti nanovo rođen? Ivan 1:12, 13.
“'Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga jedinorođenog Sina' da bi se čovjek mogao izmiriti s Bogom. Zahvaljujući Kristovim zaslugama čovjek može ponovno doći u sklad sa svojim Stvoriteljem. Njegovo se srce mora obnoviti božanskom milošću. Mora primiti nov život odozgo. Ta promjena je novo rođenje bez kojega, kaže Isus, čovjek 'ne može vidjeti kraljevstva Božjega.'” — Velika borba, str. 467.
“Kroz jednostavan čin vjerovanja Bogu, Duh Sveti je stvorio novi život u tvom srcu. Ti si poput djeteta rođenog u Božjoj obitelji, a On te voli kao što voli svoga Sina.” — Put Kristu, str. 52.
Srijeda
, 29. siječnja
4. OČIŠĆENJE I OBNOVA
a. Što simbolizira očišćenje i obnova koja dolazi kroz novo rođenje? Marko 16:16 (prvi dio).
“Sila Božja koja preobražava može promijeniti naslijeđene i stečene sklonosti, jer Kristova religija ima moć da uzdigne čovjeka. 'Nanovo rođen' znači biti preobražen, novorođen u Isusu Kristu.” — Temelji sretnog doma, str. 206.
“Krist je krštenje učinio znakom ulaska u svoje duhovno kraljevstvo. On je ovo učinio pozitivnim uvjetom koji moraju ispuniti svi koji žele biti priznati pod autoritetom Oca, Sina i Duha Svetoga. Prije nego što čovjek može naći dom u crkvi, prije nego što prijeđe prag Božjeg duhovnog kraljevstva, mora primiti pečat božanskog imena, ‘Gospod, naša Pravda.’ (Jeremija 23:6).
Krštenje predstavlja najsvečanije odricanje od svijeta. Oni koji su kršteni u trostruko ime Oca, Sina i Duha Svetoga, na samom ulazu u svoj kršćanski život javno izjavljuju da su napustili službu Sotoni i postali članovi kraljevske obitelji, djeca nebeskog Kralja. Oni su poslušali zapovijed: ‘Izađite između njih i odvojite se, ... i ne dotičite se nečistoga.' I ispunilo im se obećanje: 'Primit ću vas i bit ću vam Otac, a vi ćete biti moji sinovi i kćeri, govori Gospodin Svemogući.' (2 Korinćanima 6: 17, 18).” — Svjedočanstva, knj. 6, str. 91.
b. Što je zapisano o izopačenosti naše ljudske prirode i o Božjem planu da nas preobrazi? Ivan 3:6; Jeremija 17:9; Efežanima 5:26, 27.
"Nama je nemoguće da se sami izbavimo iz ponora grijeha u koji smo upali. Naša su srca zla, i mi ih ne možemo promijeniti... Obrazovanje, kultura, služenje voljom, ljudski napori, sve to ima svoje područje djelovanja, ali ovdje je bespomoćno. Možda se time može postići formalna ispravnost u ponašanju, ali se ne može promijeniti srce; ne mogu se očistiti izvori života. Mora postojati sila koja djeluje iznutra, novi život odozgo, kako bi se čovjek mogao promijeniti, ostaviti grijeh i postati svet. Ta sila je Krist. Samo njegova milost može pokrenuti zamrle sposobnosti duše i privući ih Bogu, svetosti.” — Put Kristu, str. 23.
Četvrtak
, 30. siječnja
5. NOVI ŽIVOT I NOVI POSTUPCI
a. Koju poruku su apostoli kasnije zapisali o promjeni našeg fokusa i naših prioriteta koja se događa kroz novo rođenje? Galaćanima 2:20; 1 Ivanova 2:15–17.
“Sila Božja koja preobražava može promijeniti naslijeđene i stečene sklonosti, jer Kristova religija ima moć da uzdigne čovjeka. 'Nanovo rođen' znači biti preobražen, novorođen u Isusu Kristu.” — Temelji sretnog doma, str. 206.
“[Pavao] je bio uvjeren da bi, kad bi se umovi ljudi mogli navesti da shvate nevjerojatnu žrtvu koju je podnijelo Veličanstvo neba, svaka sebičnost bila protjerana iz njihovih srca. On prvo usmjerava um na položaj koji je Krist zauzimao na nebu, u krilu svoga Oca; on nakon toga otkriva kako Krist odbacuje svoju slavu, dobrovoljno se podvrgava ponižavajućem stanju ljudske prirode, preuzima odgovornosti sluge i postaje poslušan do smrti, a ta smrt je najnedostojnija i najodvratnija, najsramnija, najbolnija smrt - smrt na križu. Mogu li kršćani promatrati ovo divno otkrivenje Božje ljubavi prema čovjeku i ostati ravnodušni, ne biti ganuti ljubavlju i ne biti svjesni činjenice da nismo svoji? Takvom Učitelju ne može se služiti iz koristoljubivih, pohlepnih, sebičnih motiva niti uz gunđanje.” — Svjedočanstva, knj. 4, str. 458.
“Obratila bih vam se kao što se Krist obratio Nikodemu: ‘Morate se nanovo roditi.’ Oni koji imaju Krista koji vlada unutra neće osjećati želju da oponašaju raskoš ovoga svijeta. Oni će posvuda nositi zastavu križa, uvijek svjedočeći o višim ciljevima i plemenitijim temama od onih kojima su svjetovni ljudi zaokupljeni. Naše odijevanje, naši domovi, naši razgovori trebaju svjedočiti o našoj posvećenosti i predanosti Bogu. O, kakva sila će pratiti one koji su tako dokazali da su se svega odrekli za Krista.” — Svjedočanstva, knj. 5, str. 189.
Petak
, 31. siječnja
PITANJA ZA RAZMIŠLJANJE
1. Zbog svojih dobrih djela, kako je Nikodem gledao na sebe?
2. Kako se Nikodem ponašao u Kristovoj prisutnosti?
3. Što stvarno znači biti "nanovo rođen"?
4. Kako se događa novo rođenje?
5. Koja promjena u našem stavu se događa kao rezultat novog rođenja i zašto?