Nedjelja
, 16. veljače
1. ISUS U SIHARU
a. Na svojem putovanju za Galileju, gdje su se Isus i Njegovi učenici zaustavili? Ivan 4:5, 6.
“Iscrpljen od gladi i žeđi Isus je sjedio kraj izvora. Putovanje od ranog jutra bilo je dugo, a sad Ga je obasjavalo i žarko podnevno sunce. Njegova se žeđ pojačala mišlju o hladnoj, osvježavajućoj vodi koja je bila tako blizu, ali Njemu ipak nedostupna, jer nije imao ni konopca ni krčaga, a zdenac je bio dubok. Sudbina ljudskog roda bila je i Njegova sudbina, i On je čekao nekoga tko će doći i zahvatiti vodu.” — Želja vjekova, str. 183.
b. Tko je došao na izvor i što je Isus zamolio tu osobu? Što mi trebamo naučiti iz ovoga? Ivan 4:7.
"Mržnja između Hebreja i Samarijanaca spriječila je ženu da ponudi takvu uslugu Isusu, ali Spasitelj je tražio ključ za ovo srce i s razumijevanjem proisteklim iz božanske ljubavi On uslugu nije ponudio, već ju je zatražio. Ponuđena je usluga mogla biti odbačena, ali povjerenje rađa povjerenje. Kralj Neba prišao je ovoj prezrenoj duši, tražeći uslugu iz njene ruke. On, koji je stvorio ocean, koji ima vlast nad vodama velikih dubina, koji je otvorio izvore i riječna korita na Zemlji, odmarao se kraj Jakovljeva zdenca i ovisio o ljubaznosti jedne strankinje da Mu utoli žeđ.” — Želja vjekova, str. 184
Ponedjeljak
, 17. veljače
2. DRUGAČIJA VRSTA VODE
a. Na koji način je Isus usmjerio pažnju ove žene na dar spasenja? Ivan 4:10.
“Voda koju je Krist spominjao bila je otkrivenje Njegove milosti u Njegovoj riječi; Njegov Duh, Njegovo učenje, predstavljaju izvor sreće za svaku dušu. Svaki drugi izvor kojem će pribjeći pokazat će se nezadovoljavajućim. Ali riječ istine je kao svježi potoci, predstavljeni kao vode Libanona, koji uvijek pružaju zadovoljstvo. U Kristu se nalazi punina radosti zauvijek.” — Svjedočanstvo za propovjednike, str. 390.
b. Kakva je bila njena reakcija na Kristov prijedlog? Ivan 4:11, 12.
“Razum ove žene nije shvaćao o čemu je Krist govorio; pretpostavila je da on govori o izvoru ispred njih.” — The Spirit of Prophecy, knj. 2, str. 140.141.
c. Kako je Isus naglasio razliku između dvije vrste vode i kako ova poruka može biti blagoslov i za nas? Ivan 4:13, 14; Otkrivenje 22:17.
“Trebali bismo njegovati ljubav i zahvalnost, trebali bismo gledati u Isusa i preobraziti se na Njegovu sliku. Rezultat toga bit će povećano povjerenje, nada, strpljenje i hrabrost. Pit ćemo vodu života o kojoj je Krist govorio ženi iz Samarije. Rekao je: ‘Kad bi znala dar Božji i tko je taj koji ti govori: Daj mi piti; ti bi od Njega tražila, i On bi ti dao vodu živu... Tko god pije od vode koju ću mu ja dati, neće ožednjeti nikada; nego će voda koju ću mu ja dati biti u njemu izvor vode koja izvire u vječni život.’ Ova voda predstavlja Kristov život i svaka je duša mora primiti dolaskom u živu vezu s Bogom. Tada će blagoslovljeno, ponizno, zahvalno povjerenje biti trajno načelo koje vlada u duši. Nevjernički strah bit će uklonjen pred živom vjerom. Bit ćemo usmjereni na karakter Onoga koji nas je prvi ljubio.” — Svjedočanstvo za propovjednike, str. 200.
Utorak
, 18. veljače
3. ŽIVA VODA
a. Kako je Samarijanka pokazala da i dalje nije razumjela Kristove riječi? Ivan 4:15.
“Božanska je milost koju jedino On može dati kao živa voda ona čisti, osvježava i jača dušu.
Isus nije podrazumijevao da će jedno zahvaćanje vode života biti dovoljno onome koji je traži. Onaj koji je okusio Kristovu ljubav stalno će čeznuti da primi još više, jer on ne teži ni za čim drugim. Bogatstva, časti i zadovoljstva ovoga svijeta ne privlače ga. Stalni vapaj njegova srca je: 'Trebam Te još više!' On koji otkriva duši njezine potrebe čeka da utoli njezinu glad i žeđ. Sve što čovjek može dati i svako pouzdanje u čovjeka iznevjerit će. Izvori će se isprazniti, jezera će se isušiti, ali naš Otkupitelj je neiscrpni izvor. Mi možemo piti i opet piti, i uvijek nalaziti svježu zalihu. Onaj u kome prebiva Krist ima u sebi izvor blagoslova 'izvor one vode što struji u život vječni'. Iz ovog izvora on može crpiti snagu i milost dovoljnu za sve njegove potrebe.” — Želja vjekova, str. 187.
b. Poput Samarijanke i Izraelaca tijekom putovanja kroz pustinju, kako i mi često ne prepoznajemo spasonosnu milost koja dolazi od Krista? Psalam 78:15, 16, 19, 20 (prvi dio); Psalam 114:7, 8.
“Mojsije je udario stijenu, ali Sin Božji je bio taj koji je, prikriven stupom od oblaka, stajao pored Mojsija i učinio da poteče životodavna voda. Cijela zajednica, a ne samo Mojsije i starješine, stajali su na odstojanju i promatrali Gospodnju slavu. Ali da je oblak bio uklonjen, njih bi ubila svjetlost Onoga koji u njemu prebivao.” — Patrijarsi i proroci, str. 298.
“Kristova milostiva prisutnost u Njegovoj riječi uvijek govori duši, predstavljajući ga kao izvor žive vode koja će okrijepiti žednu dušu. Naša je prednost što imamo živog, brižnog Spasitelja. On je izvor duhovne moći usađene u nas, a Njegov će utjecaj teći dalje u našim riječima i djelima, osvježavajući sve unutar sfere našeg utjecaja, rađajući u njima želje i težnje za snagom i čistoćom, za svetošću i mirom, i za radošću koja sa sobom ne donosi tugu. Ovo je djelovanje Spasitelja koji prebiva unutar srca.” — Svjedočanstvo za propovjednike, str. 352.
Srijeda
, 19. veljače
4. ISUS OTKRIVA SVOJ IDENTITET
a. Koju novu temu je Isus pokrenuo u razgovoru sa Samarijankom i kako je ona na to odgovorila? Ivan 4:16, 17 (prvi dio).
“Isus je sada naglo skrenuo razgovor. Prije no što će ova duša moći primiti dar koji joj je On želio dati, mora priznati svoje grijehe i svog Spasitelja. 'Idi odgovori joj Isus zovni svoga muža te se vrati ovamo.' Odgovorila je: 'Ja nemam muža.' Nadala se da će na taj način spriječiti sva ispitivanja u tom pravcu.” — Želja vjekova, str. 187.
b. Na koji način je Isus dopunio njen odgovor i kako nas ovo podsjeća na to kako On zna sve činjenice o svakome od nas? Ivan 4:17 (zadnji dio), 18; Psalam 139:7, 8, 11, 12.
“Božja veličina je za nas neshvatljiva. 'Prijestolje je Gospodnje na nebesima' (Psalam 11:4); ipak, svojim Duhom On je svugdje prisutan. On duboko i blisko poznaje svako djelo svojih ruku i osobno se zanima za svakoga od njih.” — Odgoj, str. 132.
“Nebeski anđeli istražuju posao koji nam se stavlja u ruke i tamo gdje dolazi do odstupanja od načela istine, u nebeske knjige upisuju ocjenu 'nedovoljan'.” — Odgovorno roditeljstvo, str. 155.
“Božji zakon dalekosežno obuhvaća ne samo vidljive postupke, nego isto tako i osjećaje i motive. On otkriva tajne srca, osvjetljavajući pojedinosti davno sahranjene u mraku. Bog zna svaku pomisao, svaku namjeru, svaki plan i svaku pobudu srca. U nebeskim knjigama zabilježeni su čak i oni grijesi koje bi po-jedinci počinili da im se za to pružila prilika. Bog će iznijeti na sud svako djelo i svaku tajnu. Svojim zakonom, On odmjerava karakter svakog čovjeka. Kao što umjetnik crte lica vjerno prenosi na platno, tako se i crte karaktera svakog pojedinca vjerno prenose u nebeske knjige. Bog ima savršenu fotografiju karaktera svakog pojedinca i tu fotografiju On uspoređuje sa svojim zakonom. On čovjeku otkriva nedostatke njegovog karaktera koji prljaju njegov život, i poziva ga da se pokaje i obrati od grijeha.” — Biblijski komentari, knj. 5, str. 446.
Četvrtak
, 20. veljače
5. ISUS SE OTKRIVA KAO SPASITELJ
a. Što je Samarijanka na kraju shvatila o Isusu? Ivan 4:19. Je li ovo prepoznavanje bilo dovoljno?
“Slušateljica je zadrhtala. Tajanstvena ruka okretala je stranice njezine životne povijesti, iznoseći na vidjelo ono za što je mislila da će ostati zauvijek skriveno. Tko je bio Taj koji je mogao čitati tajne njezina života? Do njezine svijesti doprle su misli o vječnosti, o budućem sudu, kad će sve sto je sad sakriveno biti otkriveno. U toj svjetlosti probudila se njezina savjest.
Nije mogla ništa poreći, ali trudila se da izbjegne spomen na tako neugodnu temu. S dubokim poštovanjem rekla je: 'Gospodine, vidim da si prorok!' Tada, nadajući se da će ušutkati osvjedočenje, okrenula se spornim vjerskim točkama. Ako je to prorok, sigurno će je moći poučiti o ovim temama o kojima se tako dugo raspravljalo.” — Želja vjekova, str. 187, 188.
b. Kad je Samarijanka izrazila nadu u dolazak Mesije, što joj je Isus rekao? Ivan 4:25, 26.
“Poziv evanđelja ne smije se ograničiti i iznositi samo izabranima, koji će nam, kako smatramo, učiniti čast ako ga prihvate. Vijest treba pružiti svima. Gdje god su srca otvorena da prihvate istinu, Krist ih je spreman poučavati. On im otkriva Oca i službu koju prihvaća Onaj koji čita srca. Za takve On ne upotrebljava nikakve poučne priče. Njima, kao i ženi kraj zdenca, kaže: 'To sam ja koji govorim s tobom.’ ” — Želja vjekova, str. 194.
Petak
, 21. veljače
PITANJA ZA RAZMIŠLJANJE
1. Zašto Isus nikad nije činio čuda radi sebe?
2. Koja sredstva je Isus koristio kako bi Samarijanki približio evanđelje?
3. Što je Učitelj rekao o vodi života?
4. Zašto je Isus spomenuo privatni život Samarijanke?
5. Navedite obećanje koje se povezuje s dolaskom Mesije.