Nanga Marachar “Ang’adoni rieko mondo ing’iew kuoma .... nanga marachar, mondo irwakrigo igeng’ wich kuot mar dugi kik onere” (Fweny 3:18).
Somo moketi:
Christ’s Object lessons, pp.150 – 163; 310-319.
“Gima onego opwonjruok mokwongo gi jogo duto madwaro bedo jotich kaachiel gi Nyasaye en weyo genruok; eka giikre mondo mi opog nigi tim Kristo.” – The Desire of Ages, p.250.
1. NANGA MANE MONEGO ORWAK Chak TichDesemba 2
a. Ler ane kaka duk mar chuny mar Laodikia kuom adier osebedo gi chakruok kinde duto mag sigana mar dhano. Fweny 3:18; Chakruok 3:6-10.“Nanga marachar mar jogo maonge ketho norwak gi jonyuolwa mokwongo ka noketgi gi Nyasaye e Eden maler. Ne gidak e winjruok malong’o gi dwaro mar Nyasaye. Tekogi duto mar ng’iyo ne gichiwo ne Wuongi manie polo. Ler majaber mayom, ler mar Nyasaye, noumo ji ariyo malergo. Nanga mar ler ne en ranyisi mar nangagi mar chuny mar polo maonge ketho. Dine gisiko bedo jo adieri ni Nyasaye lerno dine osiko ka oumogi. To ka richo nodonjo, negiketho makruokgi gi Nyasaye, kendo ler mane umogi noweyogi. Ka gin duk kod wichkuot, ne gitemo twang’o oboke mondo gigengrego kar nanga mar polo.“Mani e gima ketho chik Nyasaye osetimo chakre kinde mag tamruok winjo wach mar Adam kod Hawa. Gise twang’o kanyakla pot ng’owo mondo gigeng-go dug-gi mokel gi ketho. Giseruako lewni ma giloso giwegi, kuom tichgi giwegi gisetemo geng’o richogi, kendo timore giwegi ni Nyasaye oyie kodgi.“To mani ok ginyal timo. Onge gima dhano nyalo loso mondo okaw kar nanga mar joma onge ketho moselal.” - Christ’s Object lessons, p. 310–311.
2. PUONJRUOK GENO KUOM TIM MAKARE MAR KRISTO Tich AriyoDesemba 03
a. Ere kaka Kristo nonyiso tim makare mar Nyasaye kinde ma ne en e piny? Isaiah 42:21. Pim ane kido ma nolandore koa e ngimane. Zaburi 4:8.b. Pim ane chandruok mochomowa komakore gi tim makare. Jo Bura 21:25.“Tim makare mar ng’ato owuon en chandruok mar tieng’ni; opogo chuny kuom Kristo. Jogo mogeno kuom timgi makare giwegi ok nyal winjo kaka warruok biro kokalo kuom Kristo. Giluongo richo ni tim makare kende tim makare ni richo. Ok gine rach mar ketho, ok ging’e luoro mantie kuom chik; nikech ok gichiwo luor ni rapim mar dimbruok ma Nyasaye oketo. Gima omiyo nitie lokruok mathoth mag miriambo kindegi en nikech nitie dok piny ahinya e luoro mowinjore omi chik. Kar rapim mar tim makare mar Nyasaye, dhano osechungo rapim gi giwegi ma gipimogo timbegi. Gineno marach rach e rang’I kendo gikelo riekni mag miriambo mag pwodhruok ne ji, kamano gijiwo ng’irruok, ting’ruok kod tim makare margi. Puonj mar pwodhruok ma isiro gi thoth ji opong’ gi wound, nikech okelo pak mar wound ni kit chuny; to gima kelo konyruok ma inyalo yalo ni jaricho en adiera mar dwaro mar chik Nyasaye.” – Faith and Works, pp.96,97.c. Kido mane monego wabedgo ni wan wawegi kendo ni joma obayo yo? Isaiah 6:1-7; Ezekiel 9:4.“E kinde ma giko jo Nyasaye biro parore kendo ywak nikech gik ma kwero ma timore e piny. Gibiro siemo joma timbegi richo gi pi wang’ kuom chandruok mochomogi nikech ginyono chik polo, kendo gi lit ma ok nyal wach gibiro bolore giwegi e nyim Ruoth ka chuny gi otur. Joma timbegi richo biro chayo litgi kendo wuoyo marach kuom kwayogi makende. To chuny lit kod dwokruok piny mar jo Nyasaye en ranyisi maonge kiawa ni giyudo teko kod timbe man gi huma ma nolal nikech richo. En nikech gimedo sudo machiegni gi Kristo, nikech wangegi osiko kuom lerNe malong’o, ema omiyo gineno e yo malong’o kido mararacha mar richo. Mwolo kod dembruok e chik mag dhi maber kod locho.” – Prophets and Kings, p. 590.
3. JOLEMO ARIYO Tich AdekDesemba 04
a. Paro mane ma ok kare mar tim makare madwoko chien ngima mar thoth joma oyie ni gin jo Kristo mosetimo yiero makare? Isaiah 65:2-6; Luka 18:9-12.“Dini mar jo Farisayo ok mul chuny. Ok odwar chal gi Nyasaye e tim, chuny mopong’ gi hera kod kech. Gima orome en dini matiyo mana e ngima maoko. Tim ne makare en mare owuon – olemo mar tichne owuon – kendo ong’ado bura gi rapim mar dhano.“Ng’ama genore owuon ni en kare, biro chayo jomoko. Kaka ja Farisayo ng’ado buche kopimore gi jomoko, kamano e kaka ong’ado buch jomoko kopimogi kode owuon. Timne makare ong’ado go buchgi, kendo kaka gimedo nenore jomaricho e kaka omedo pogre kodgi kuom bedo makare. Timne makare owun miyo odonjo nigi. ‘Jomoko’ okuong’o kaka joketh chik Nyasaye. Kamano onyiso chuny cha hie mar satan, ja donj ni owete. Gi chuny makama ok nyalre donjo e tudruok gi Nyasaye. Odok e ode ka oremo gweth mar polo.” – Christ’s Object lesson, p. 151.b. Eyo machielo, hoch mar polo mane ma oor mochwal ni chunje duto motur? Luka 18:13,14; Zaburi 51:17.“Kristo osechiwore owuon mondo okaw karwa kendo obed jachung’ marwa kendo ok ojwang’o ng’ato ang’ata. Jalno mane ok nyal neno ka dhano ochomo keth mochwere maok ogolo ngimane nyaka kal tho nikech gin, biro ng’iyogi gi kech kendo ka oneno lit ni chuny ka chuny ma ofwenyo ni ok onyal resore kende.“Ok nong’i jal ma sayo ka tetni ma ok ochunge malo. Jal ma kokalo kuom puodhruok mare owuon nochiwo ni dhano nengo malach mar teko mar dimbruok, ok norem kuom tiyo gi tekoni nikech wan. Wanyalo tero richo kod lit magwa e tiende; nikech oherowa. Ng’icho ka ng’icho mare kod wachne rwako chir marwa. Obiro loso maber kendo thedho kitwa kaluwore gi dwaro mare.” – ibid., p. 157.“Ka waparo kuom kite kod berne, wabiro neno nyawo kod chan marwa kod rem magwa kaka gin adieri. Wabiro neno wawegi ni walal kendo waonge geno, ka waruakore wawegi gi timwa makare, mana kaka jaricho machielo. Wabiro neno ni kapo wayudo warruok, ok bi bedo kokalo kuom ber marwa wawegi, to kokalo kuom ng’wono Nyasaye malach.” – ibid., p. 159.
4. MOKETNWA KOD MOPOGNWA Tich Ang’wenDesemba 05
a. Ere kaka iketonwa tim makare mar Kristo? Jo Rumi 3:23-26; 5:17-19“Waonge timwa makare ma wanyalo chopo godo dwaro mar chik Nyasaye. To Kristo oselosonwa yor tony. Nodak e piny e chuny masiche kod tembe mana kaka wan bende wabiro romogo. Nodago ngima maonge richo. Nothonwa, kendo koro ochiwore mar kawo richowa kendo miyowa timne makare. Ka ichiworine iwuon, kendo rwake kaka Jawar mari, eka, kata isebedo jaricho machalo nade, nikech en ikwani ni in ng’ama kare. Tim Kristo ochung’ kar timni, kendo orwaki e nyim Nyasaye mana ka gima podi ok niketho.” – Steps to Christ, p. 62.b. Ang’o machielo ma bende Kristo dwaro mondo otim kuomwa kendo kokalo kuomwa – kendo ere kaka mani timore? Jo Galatia 2:20; Johana 16:13 (bathe mokwongo)“Kristo loko chuny. Odak e chunyi kuom yie. Onego irit makruokni gi Kristo kuom yie kendo dhi nyime chiwo dwaroni kuome; kendo ka idhi nyime timo ma, obiro tiyo e iyi, mondo ibed gi dwaro kendo timo gima more .... Gi Kristo ka tiyo e iyi, ibiro nyiso chuny machalo gimare kendo timo timbe mabeyogo – timbe makarego, winjo wach machalo kode.” – ibid., pp. 62, 63.“Ka wachiwore wawegi ni Kristo, chunywa riwore gi mare, dwarowa lal e dwarone, paro bedo e achiel gi mare, pachwa biro siko ka omoko kuome; wadago ngimane. Mani e tiend rwakruok gi nanga mar tim makare mar Kristo. Bang’e ka ruoth ng’iyowa to oneno, ok nanga mar pot yadh ng’owo, ok duk kod rem mar richo, to nangaNe owuon mar tim makare, ma en rito e yo malong’o chik Jehova.” - Christ’s Object Lessons, p. 312.“Loch ok yudi maonge kinda e lemo, maonge bolruok e okang’ ka okang’. Dwarowa ok onego ochun e winjruok gi gik tich mag polo, to nyaka wachiwe maonge achune.” – The Signs of The Times, May 18, 1904“Yesu dwaro ni mondo wanyis yie maliw, mondo wanyal bedo gi ber mare. Ka wabiro mana chiwo mul mar yie, ler, dwong’, kod teko Nyasaye ibiro pognwa.” – ibid., June 10, 1889.
5. ORWAKORE KA JOMA OLOCHO Tich AbichDesemba 06
a. Ere kaka Kristo pimo ni en gima duong’ e ngima mar rwako nanga mochiwo? Mathayo 22: 1-4, 11-14. Ler ane gima mani nyisowa.“Ng’atno mane obiro e nyasi ka ok orwako nanga mar kisera ochung ni kit joma thoth e piny kawuono. Giwacho ni gin jo Kristo, kendo gidwaro gweth kod yieth mar wach maber; kata kamano ok gine dwaro mar lokruok mar tim. Podi ok gingeyo lokruok mar richo madieri. Ok gise fwenyo dwaro margi mar Kristo kata bedo gi yie kuome. Podi ok giloyo kitgi mane onyuolgigo kata ma giyudo kuom jomoko mar timo maricho. Eka giparo giwegi ni giber moromo, kendo gisiko e ber mar timbegi giwegi kar mondo gigen kuom Kristo. Ka gin jowinj wach, gibiro e nyasi, to podi ok girwako nanga mar tim makare mar Kristo.” – Christ’s Object Lessons, p. 315.b. Pim ane ngima madieri manie Kristo. 2 Jo Korintho 10:5; Jo Filipi 2:12,13.“Nyasaye dwaro ni mondo wabed gi loch kuomwa wawegi. To ok onyal konyowa ka ok wayie kendo riwore kode. Roho mar polo tiyo kokalo kuom teko kod nyalo mar paro ma omi dhano. Kuom wan wawegi, ok wan gi nyalo mar kelo dwaro kod gombo kod kido ma ywayowa e winjruok gi dwaro mar Nyasaye; to ka ‘Wan gi dwaro mondo omi wabed gi dwaro’, Jawar biro timonwa ma.” – Acts of The Apostles, p. 482.“Nanga marachar en bedo gi timbe maler, tim makare mar Kristo ma opog ni jaricho. Mani kuom adieri en nanga ma olos e polo, ma inyalo ng’iew kuom Kristo kende ni ngima ma nigi dwaro mar winjo wach.” – Testimonies, vol. 4, p.88.
PENJO MOWINJORE INWO IWUON Tich AuchielDesemba 7
1. Tiend “Duk” e weche mag chuny to en ang’o?2. Ere kaka wan gi chandruok mar loso nanga mar “Pot ng’owo” ma kawuono?3. Ler ane pogruok manie kind ja Farisai kod jasol osuru.4. Ere pogruok manie kind tim makare ma oketnwa kod ma ipogonwa?5. Nengo mar nanga marachar romo nadi?