Back to top

Sabbath Bible Lessons

‘OA O LE UPU MONI (I) - Filifili ma lo Tatou Foafoa

 <<    >> 
Lesona 2 Sapati, Ianuari 14, 2023

O Le Afioga Mamana a le Atua

MAU AUTŪ: “Le Atua e, ia e faia se loto mamā mo a’u; ma ia e fa’afouina se loto mau i totonu iā te a’u” (Salamo 51:10).

“E masani ona foliga mai e lē mafai ona tete’e atu i fa’aosoosoga ona, e ala i le fa’atamāla ma lē amana’ia o le tatalo ma le su’esu’eina o le Tusi Paia, e lē mafai e lē ua fa’aoso’osoina ona manatua folafolaga a le Atua ma fetaia’i ma Satani ma ’aūupega o le Tusi Paia.”—The Great Controversy, p. 600.

Faitauga Fautuaina:   Fundamentals of Christian Education, pp. 123–128. 

Ulua’i Aso Ianuari 8

1. FITAFITA O LE SATAURO

a. O le a le mea e tatau ona tatou nofo’uta i taimi uma i lo tatou aumau ai i le lalolagi? 1 Peteru 5:8. E fa’apefea la ona fa’atusatusa e Paulo le olaga o se Kerisiano? 2 Timoteo 2:3.

“E leai se mea e sili atu ona vaivai, e leai foi se mea e sili atu ona fa’alagolago i ai, nai lo le agaga e lagonaina lona lē aogā ma fa’alagolago atoa atu i le galuega o le toto o le Fa’aola na fa’asatauroina ma toetū mai. O le olaga fa’a-Kerisiano o se olaga o taua, ma fete’ena’iga faifai pea. O se taua ma se savaliga. Ae o galuega uma o le usiusita’i iā Keriso, o galuega uma o le fa’afitia o le tagata o ia lava ona o Ia, o tofotofoga uma e onosa’ia lelei, o manumalo uma e maua mai fa’aosoosoga, o se la’asaga lea i se savaliga atu i le mamalu o le manumalo mulimuli.”—That I May Know Him, p. 253.

e. E fa’apefea ona tatou manumalo I le i’uga? Efeso 6:11–17.

“O i latou o e o le a o’ofu i le ofutau atoatoa a le Atua ma tu’uina atu nisi taimi i aso uma e mafaufau loloto ai ma tatalo ma su’esu’e i Tusitusiga Paia o le a feso’ota’i ma le lagi ma o le a i ai se lavea’iina, ma se liuaga ma se a’afiaga i luga o i latou o si’omiaina i latou. O mafaufauga maoa’e, o fa’anaunauga tamāli’i, o va’aiga manino o le upumoni ma le tiute i le Atua, o le a fai mo i latou. . . . O le a maua e lenei vasega se lototele fa’apaiaina e o mai ai i luma o le Silisili Ese. O le a latou lagonaina o le malamalama ma mamalu o le lagi e mo i latou, ma o le a fa’amamāina, o le a si’itiaina, ma fa’amamaluina e lenei mafutaga vavalalata ma le Atua. E fa’apenā le avanoa mo Kerisiano moni.”—Testimonies for the Church, vol. 5, p. 112, 113.


Aso Gafua Ianuari 9

2. O LE MANA I LE UPU

a. O le ā le loloto o le Upu pe a talia moni i le agaga? Eperu 4:12.

“O upu o musumusuga, e manatunatu loloto i ai i le loto, o le a pei o tāfega e tafe mai i le vaitafe o le vai o le ola. Na tatalo lo tatou Fa’aola ina ia tatalaina mafaufau o le ‘au so’o ina ia malamalama i le Tusi Paia. Ma so’o se taimi lava tatou te su’esu’e ai i le Tusi Paia ma le loto tatalo, o le a latalata mai le Agaga Paia e tatala mai iā i tatou le uiga o upu tatou te faitauina.”—Our High Calling, p. 205.

“E tatau ona aumaia le upu moni aogā i le olaga, ma o le Upu, e pei o se pelu ma’ai ona itu e lua, e tatau ona vavae ese le fa’asiliga o le tagata lava ia o loo i ai i o tatou uiga.

“O le Upu e fa’amaualaloina ai ē fa’amaualuluga, e agamalu ma salamō ai, ma ē lē usiusita’i. O masaniga o le agasala e masani ai le tagata ua fefiloi ma faiga masani i aso ta’itasi. Ae e vavaeeseina e le Upu le tu’inanau o le tino. O le iloatino o manatu ma fa’amoemoega o le mafaufau. E vavaeeseina ai so’oga ma le mafaufau e vavae ese ai tu’inanau o le tino, ma loto i ai tagata e puapuagātia mo lo latou Alii.”—The SDA Bible Commentary [E. G. White Comments], vol. 7, p. 928.

e. I le amataga, na fa’apefea ona vave faia e le Upu le lagi ma le lalolagi? Kenese 1:1; Salamo 33:6, 9.

i. O ā mea na foafoaina ai e le Atua le lalolagi e fa’aaogā ai Lana afioga? Eperu 11:3. Ina ua uma ona foafoaina le lalolagi, pe na tu’ua ea e le Atua le foafoaga ina ia tausia mo ia lava? Eperu 1:3.

“O le malosiaga foafoa lava lea e tasi na aumaia ai le lalolagi o lo’o galulue pea i le lagolagoina o le atulaulau ma le fa’aauauina o galuega a le natura. O le a’ao o le Atua e ta’ita’ia paneta i la latou savaliga maopopo i le lagi. E lē ona o le mana o loo iai i lea tausaga ma lea tausaga, o loo fa’aauau pea ona ta’amilo le lalolagi i le la ma fua mai ai lona telē. O le afioga a le Atua e pulea elemeni. Na te ufitia le lagi i ao ma saunia le timu mo le lalolagi. Na te faia vanu ia fua mai ma ‘mutia e tutupu i luga o mauga; Salamo 147:8. E ala i Lona mana e tupu olaola ai vao, e tutupu ai lau ma fuga mai fuga.” —Counsels to Parents, Teachers, and Students, pp. 185, 186.


Aso Lua Ianuari 10

3. ILOA O LE AGASALA

a. O le a le fa’anaunauga o Tavita ina ua uma ona ia faia le agasala i le Atua ma Patesepa? Salamo 51:1-4.

e. I le faitauina o le fa’ailoaga o le salamō o Tavita o lo’o teuina i fa’amaumauga paia, o ā ona popolega loloto—o ā taunu’uga o le a feagai ma ia—po o le toefuata’ina o lana so’otaga ma le Atua? Salamo 51:5–10.

“I le tausaga atoa ina ua mavae lona paū, sa nofo ai Tavita i se tulaga saogalemu; e leai se fa’amaoniga vaa’ia o le lē fiafia o le Atua. Ae o le fa’asalaga fa’alelagi na tumau pea i ona luga. Ua vave ma mautinoa ua lata mai le aso o le taui ma le fa’amasinoga, e lē mafai e le salamō ona aveesea, o tigā ma le ma’asiasi e fa’apogisaīna ai lona olaga atoa fa’alelalolagi. O i latou o ē, e ala i le fa’asino atu i le fa’aa’oa’oga a Tavita, ua taumafai e fa’aitiitia le ta’usalaina o a latou lava agasala, e tatau ona latou a’oa’oina mai fa’amaumauga a le Tusi Paia e fa’apea, e faigatā le ala o le solitulafono. E ui e tatau ona latou liliuese mai i o latou ala leaga e pei o Tavita, ae o le taunu’uga o le agasala, e o’o lava i lenei olaga, o le a maua ai le o’ona ma le faigatā ona onosa’ia.”—Patriarchs and Prophets, pp. 723, 724.

“Sa fa’amaoni ma loloto le salamō o Tavita. Sa leai se taumafaiga e fa’aitiitia ai lana solitulafono. Sa leai se mana’o e sola ese mai le fa’amasinoga ua fa’amata’uina, na musuia ai lana tatalo. Ae na ia iloa le telē o lana solitulafono i le Atua, na ia iloa atu ai le leaga o lona agaga, na ia ino’ino ai i lana agasala. E le na o le fa’amagaloga na ia tatalo ai, ae mo lona loto ia mamā. E le’i fa’avaivai Tavita i le tauiviga. I le folafolaga a le Atua mo tagata agasala ua salamō na ia vaa’ia ai le fa’amaoniga o lana fa’amagaloga ma lona taliaina.”—Ibid., p. 725.

“Na fa’amagaloina Tavita i lana solitulafono ona sa ia fa’amaulaloina lona loto i luma o le Atua i le salamō ma le ofoina atu o lona agaga, ma talitonu o le a fa’ataunu’uina le folafolaga a le Atua e fa’amagalo. Sa ia ta’uta’u atu lana agasala, sa ia salamō, ma toe liuaina. I le fa’agae’etia o le mautinoa o le fa’amagaloga, na ia alaga mai ai, ‘Amuia le tagata ua fa’amagaloina lona solitulafono, ma ua ufitia lana agasala. Amuia le tagata e le ta’usalaina e Ieova, e leai foi se ‘ole‘olega i lona loto.’ Salamo 32:1, 2. E o’o mai fa’amanuiaga ona o le fa’amagaloga; e o’o mai le fa’amagaloga e ala i le fa’atuatua, o le agasala ua ta’uta’u atu ma salamō i ai, ua tauaveina e Lē na tauaveina le Agasala sili. O lea e mai iā Keriso o tatou fa’amanuiaga uma. O Lona maliu o se taulaga togiola mo a tatou agasala. O Ia o le Ala sili lea tatou te maua ai le alofa mutimutivale ma le alofa tunoa o le Atua.” – Our High Calling, p. 83.


Aso Lulu Ianuari 11

4. O LE MANA E SUIA AI LE LOTO O LE TAGATA

a. O le a le mea e aumaia ai le fa’amoemoe i le avanoa e suia ai le olaga ele’elea ma le agasala i se olaga mamā? Iopu 14:4; Ieremia 13:23; Esekielu 36:26, 27.

“E moni atonu e i ai se fa’asa’oga i fafo o le aveesea e aunoa ma le mana fa’afouina o Keriso. O le fiafia i fa’atosinaga ma le fa’anaunau mo le fa’atāuaina o isi e mafai ona maua ai se olaga e fa’atulagaina lelei. O le fa’aaloalo o le tagata iā te ia lava e ono ta’ita’i atu ai i tatou e aloese mai i foliga va’aia o le leaga. E mafaia ea e se loto manatu fa’apito ona fa’atino ni gaioiga o le foa’i atu ma agalelei. O le a la le mafuaaga tatou te filifili ai po o ai le itu tatou te i ai?”—Steps to Christ, p. 58.

“Ua saunia e le Atua le tele o auala mo le fa’amanuiaina o le taua e tete’e atu ai i mea leaga o lo’o i le lalolagi. O le Tusi Paia o le ofutau lea e mafai ona tatou fa’aa’uupegaina ai mo le tauiviga.”—The Acts of the Apostles, p. 502.

e. O le ā le auala e tasi e suia ai le loto leaga o le tagata i se tasi e fiafia i le amiotonu? Ioane 3:3.

“O mea sa latou ino’ino muamua i ai, ua latou fiafia ai nei, a o mea sa latou mua’i fiafia i ai, ua latou ino’ino i ai. O e fa’amaualuluga ma fa’alialiavale e avea ma tagata agamalū ma loto maualalo. O mea lē aogā ma fa’atauva’a e avea ma mea lelei ma tauagafau. O e onanā e o’o ina mafaufau lelei, ma e amio leaga ua mamā.”—Steps to Christ, p. 58.

i. O ā fa’amaoniga o lenā suiga? Kalatia 5:22, 23.

“O le natura tuai, na fanau mai i le toto ma le loto o le tino, e lē mafai ona fai mo latou tofi o le malo o le Atua. O ala tuai, o tu’inanauga tu’ufa’asolo, o masaniga muamua, e tatau ona lafoa’ia, auā e lē tu’ufa’asolo mai le alofa tunoa. O le fanaufouina e aofia ai le i ai o fa’amoemoega fou, o se tofo fou, ma se fa’anaunauga fou. O i latou o e ua fanauina mo le ola fou e le Agaga Paia, ua tofutofusia i latou i le natura paia, ma o a latou masaniga ma amioga uma o le a latou fa’ailoa atu ai le fa’amaoniga o lo latou so’otaga ma Keriso. Pe a manatu tagata i le fa’apea mai o ni Kerisiano, a o taofi mau atu i a latou fa’alētonu fa’alēnatura o uiga ma le mafaufau, o le ā la se ese’esega o a latou tulaga mai i le tulaga fa’alelalolagi? Latou te lē taliaina le upu moni o Sē e Fa’apaiaina, Fa’alauleleina. E le’i toe fanaufouina i latou”—The SDA Bible Commentary[E.G. White Comments], vol.6, p 1101.


Aso Tofi Ianuari 12

5. FANAUINA MAI I LE AFIOGA A LE ATUA

a. O le ā e iai le mana e faia ai se suiga mata’utia i le loto o se tagata pi’opi’o ma amioleaga? Roma 1:16; Ioane 1:1; 15:3; 1 Peteru 1:23.

“O le Tusi Paia e aupito sili ona matagofie i talafa’asolopito uma, auā o le foafoaga lea a le Atua, ae lē o le mafaufau e gata mai. Na te toe aumaia i tatou i tua i seneturi o le amataga o mea uma, ma fa’ailoa mai ai le talafa’asolopito o taimi ma va’aiga ia semanū e lē mafai ona iloa. Ua fa’aalia mai ai le mamalu o le Atua i le galuega a Lana tausiga e lavea’i ai le lalolagi pa’ū. O lo’o fa’ailoa mai ai i se gagana sili ona faigofie o le mana malosi o le talalelei, lea na mauaina, o le a motusia ai filifili e noatia ai tagata i le kariota a Satani.”—Fundamentals of Christian Education, p. 377.

e. O le ā o lo’o fa’agaio’ia e le Upu i totonu iā i tatou, ma aiseā e matuā talafeagai ai mo se olaga manumalo? Roma 10:17; 1 Ioane 5:4. Fa’apefea ona tatou fa’atumauina lenā ituaiga manumalo i taimi totoe o ō tatou olaga? Kolose 2:6.

“A o fa’apea ona maua le fa’atuatua i le malamalama i mataupu fa’avae o le upumoni, o le a i ai se malosi ma se ūna’iga o fa’amoemoega o olaga i se vaega o tagata. O le a taliaina i le agaga le afioga a le Atua, e fa’atonutonuina ai manatu, ma ulu atu ai i le fausiaina o uiga ma amioga fa’alētagata.

“O le va’ava’ai atu pea iā Iesu i mata o le fa’atuatua, o le a fa’amalosia ai i tatou. O le a faia e le Atua fa’aaliga sili ona tāua i Ona tagata fia a’ai ma fia feinu. O le a latou iloa ai o Keriso o se Fa’aola patino. A o latou a’ai i Lana afioga, latou te iloa ai o le agaga ma le ola. O le upu e fa’aumatia ai le natura, o le fa’alelalolagi, ma maua ai se olaga fou iā Keriso Iesu. E o’o mai le Agaga Paia o se Fesoasoani mo le agaga. E ala i le suia ai o filifiliga e Lona alofa tunoa, ua toe faia ai i le fa’atusa o le Atua i le au so’o; ma avea ai o ia o se tagata fou. O le alofa e suitulaga i le ita, ma maua ai e le loto le fa’atusa paia.”—The Desire of Ages, p. 391.


Aso Faraile Ianuari 13

FESILI TOE FAAMANATU

1. O le ā le mātuiā o le taua a le Kerisiano ma le leaga?

2. O le ā le tulaga tāua o loo i ai le Afioga i lenei taua?

3. E fa’apefea ona malamalama i le loloto o le natura fa’ataumo’oi o le agasala?

4. E fa’apefea ona tupu le suiga o le agaga?

5. E fa’apefea ona fa’atumauina la tatou faiā ma Keriso?

 <<    >>