Back to top

Sabbath Bible Lessons

‘OA O LE UPU MONI (I) - Filifili ma lo Tatou Foafoa

 <<    >> 
Lesona 5 Sapati, Fepuari 4, 2022

O Le Talalelei i le Feagaiga Tuai

MAU AUTŪ: “Auā o mea uma foi na tusia anamua, na tusia e a’oa’o mai ai iā te i tatou, ‘ina ia tatou maua le fa’amoemoe e tupu mai i le onosa’i, ma le fa’amāfanafana mai o tusi” (Roma 15:4).

“Na afio mai Keriso i le lalolagi lenei e lavea’iina Ona tagata mai a latou agasala. Na te lē fa’aolaina i tatou i a tatou agasala, auā e lē o Ia o se auauna o le agasala. E tatau ona tatou tali atu i uiga fa’alelagi o le amio a Keriso, ma ia tatou salamō mai iā tatou agasala, ma tu’uina atu i tatou lava iā Keriso e pei ona pipi’i atu le lālā i le vine.”—The Signs of the Times, February 15, 1892.

Faitauga Fautuaina:   Patriarchs and Prophets, pp. 63-70. 

Ulua’i Aso Ianuari 29

1. LESONA MAI I LE TALA FA’ASOLOPITO

a. O le ā le mafuaaga autū e mana’omia ai lo tatou su’esu’eina o le tala fa’asolopito, aemaise lava i le tala fa’asolopito paia fa’alelagi? Failaūga 3:15.

“O le galuega a le Atua i le lalolagi, o lo’o fa’ailoa mai ai se tulaga mata’ina ma le maoa’e mai i lea taimi i lea taimi i toefuata’iga tetele aemaise lava i fa’agaioiga fa’alēlotu. O mataupu fa’avae o ‘osigāfeagaiga a le Atua ma tagata e tumau pea lava. O galuega sili ona tāua i le taimi lenei e tutusa lelei lava ma gaioiga o aso ua mavae, o molimau sa i ai i le ekalesia i augātupulaga ua mavae o lo’o i ai ni lesona tāua ma aogā mo i tatou i aso nei.”—The Great Controversy, p. 343.

e. Talu ai ona o le su’esu’eina o le talafa’asolopito lea ua fa’alautele mai ai ia i tatou le fa’amoemoe o le talalelei (Roma 15:4) o le ā se mea tāua ua aumaia e lenei fa’amoemoe i le agaga ua ma’i i le agasala? Roma 1:16; Luka 19:10.

“O vaega uma lava o le Tusi Paia e aumaia e le Agaga o le Atua, ma e matuā tāua tele ma aogā. Auā o tusi o le Feagaiga Tuai e lē itiiti ifo nai lo tusi o le Feagaiga Fou lea e tatau ona gaua’i atu i ai. A o tatou su’esu’eina tusi o le Feagaiga Tuai o iinā o le a tatou maua ai vaipuna ola e puna mai i le mea e iloa ai e le tagata faitau o ia ua na’o se toafa lava ona o lona fa’atalalē ma le fa’atamāla.” ––Education, p. 191.


Aso Gafua Ianuari 30

2. O LE ATOATOAGA O LE FOAFOAGA

a. O le ā le ituaiga o uiga ma le amio sa i ai i le ulua’i tane ma le fafine ina ua aumaia i la’ua i a’ao o Lē na Foafoaina i la’ua? Kenese 1:31; Failaūga 7:29.

“Na tau’ave e le tagata le fa’atusa o le Atua, e lē gata i foliga va’aia i fafo ae fa’apea foi i ona uiga. Peita’i ua na’o Keriso lava ‘o le fa’atusa moni lava lea’ (Eperu 1:3) o le Tamā, auā o le fa’atusa o le Atua na faia ai le tagata. O lona natura sa ōgatūsa lelei ma le finagalo o le Atua. Sa mafai e lona mafaufau ona malamalama i mea fa’alelagi. Sa mamā ona manatunatuga; o ona fa’anaunauga ma ona mana’oga sa i lalo o le pule o le mafaufau. Sa paia ma fiafia i lō lā tauaveina o le fa’atusa o le Atua ma lā usiusita’i atoatoa atu i Lona finagalo.”—Patriarchs and Prophets, p. 45.

e. O le ā se mea na mana’omia ina ia tumau ai le aiga tagata i lenei tulaga lelei atoatoa ma ola ai e fa’avavau? Kenese 2:16, 17.

“E le’i fa’aitiitia e Keriso ia folafolaga ma ta’utinoga o tulafono. O se gagana e lē fa’asesēina, ua Ia fa’ailoa mai ai le usiusita’i i ai o le tulaga lea o le ola e fa’avavau, ma o le tulaga lava foi lea e tasi na mana’omia mai iā Atamu a’o le’i pa’ū o ia i le agasala. E lē itiiti ifo le fuafuaga a le Alii mo le tagata i le taimi lenei nai lo le mea na Ia fuafuaina mo le tagata i le Parataiso, i le usiusita’i atoatoa, ma le amiotonu e lē ponā. E tutusa lelei lava le mana’oga ma āiaiga na faia i Etena ma āiaiga e mana’omia ona faia i lalo o le feagaiga o le alofa tunoa ina ia mafai ona ōgatūsa ma le tulafono a le Atua, lea e paia, e tonu, ma lelei.”—Christ’s Object Lessons, p. 391.

i. Talu ai ona ua “to’ilalo le tagata ma agasala, (Kenese 3), o ā ni tu’utu’uga oga’oga e lē gata mo o tatou ulua’i matua, ae mo augātupulaga uma lava? Roma 5:12; 6:23.

“O le usiusita’i i le tulafono a le Atua, ua si’omia ai le tagata e pei o se pa e puipuia mai ai i le leaga. O lē na te soloia ma talepeina i lalo nei pā fa’alelagi i so’o se taimi lava, ua fa’aleagaina e ia lona malosi e puipuia mai ai o ia; auā ua ia tatalaina atu le faitoto’a e mafai ai e le fili ona ulufale atu ai i le fa’atafunaga ma le malaia.

“O le lē amana’iaina o le finagalo o le Atua i le isi itu, o iinā na tatalaina ai e o tatou ulua’i matua faitoto’a o puapuagā i le lalolagi. Ma o i latou uma o ē taumafai e mulimuli i le la fa’ata’ita’iga, o le a latou seleseleina fo’i se uiga fa’apenā. O le alofa o le Atua o lo’o fa’avae ai mataupu uma o Lana tulafono, ma o lē ua alu ese mai i poloāiga, ua na faia lona lava auala i fa’anoanoaga ma le malaia.”—Thoughts From the Mount of Blessing, p. 52.


Aso Lua Ianuari 31

3. UA FA’AMATALAINA LE AGASALA

a. Fa’apefea ona tatou iloa o le solitulafono a Atamu na a’afia ai le soliga o le tulafono a le Atua? Roma 7:7; fa’atusatusa i le Esoto 20:17; 1 Ioane 3:4.

“O le to’atele ua latou a’oa’o atu e fa’apea, o le tulafono a le Atua e lē o noatia ai le tagata, ma latou fa’apea mai ai e lē mafai ona latou usiusita’i i ai i ona fa’avae. Ae afai e moni lenei mea, aiseā na mafatia ai Atamu i le fa’asalaga o le solitulafono? O le agasala a ō tatou ulua’i matua ua aumaia ai le sesē ma fa’anoanoa i le lalolagi, ana lē seanoa le agalelei ma le alofa tunoa o le Atua, semanū e goto ifo i le leai o se fa’amoemoe. Aua ne’i fa’asesēina se tasi. ‘Auā o le totogi o le agasala o le oti’ Roma 6:23. O le tulafono a le Atua, e lē mafai ona solia e aunoa ma se fa’asalaga i onapō nei, e pei o fa’asalaga i luga o le tamā o le aiga tagata.”—Patriarchs and Prophets, p. 61.

“A aunoa ma le tulafono, o se malamalama’aga tonu o tagata i le mamā ma le paia o le Atua, po ua malamalama foi i lo latou nofosala ai ma le tulaga lē mamā, semanū e leai fo’i so latou talitonuga moni e fa’atatau i le agasala ma latou lē lagonaina ai le mana’omia o le salamō. O le a latou lē vaa’ia lo latou tulaga moni lava i le avea ai o i latou o ni tagata latou te solia le tulafono a le Atua, ma ua latou lē iloa ai lo latou tulaga mana’omia o le toto togiola o Keriso. Auā o le fa’amoemoega o le fa’aolataga o le taliaina lea e aunoa ma se fesuisuia’i o le loto po’o se toefuata’iga o le olaga. O nei liuaga papa’u matāutia, ua fa’apenā ona tu’ufa’atasia ai le anoanoa’i o tagata i le ekalesia o ē e le’i ia i se so’otaga ma Keriso.”—Great Controversy, p. 468.

e. Pe a tatou faitau i nei mau, e fa’apefea ona fa’ailoa mai e le Tusi Paia na afio moni lava Iesu e lavea’iina i tatou mai le soliga o le tulafono? Mataio 1:21.

“Na maliu Keriso e lavea’iina Ona tagata mai a latou agasala, ma o le fa’aolataga iā Keriso, o lona uiga o le taofia lea o le soliga o le tulafono a le Atua ma tu’usāunoa mai ai i agasala uma; e leai se loto ua fa’aosofia i le ita i le Atua e mafai ona savavali fa’atasi ma Keriso, o Lē na puapuagātia i Kalevario ina ia fa’amaonia ai le si’itia ma le fa’aeaina o le tulafono i luma o le atulaulau.—”Faith and Works, p. 95.

“O lo’o ia i tatou Iesu o se uo agalelei, o Lē na afio mai e lavea’i Ona tagata mai le solitulafono. O le ā le agasala? E tasi lava le fa’auigaina o le agasala, o le soliga lea o le tulafono. A afio mai Iesu Keriso, o le a foa’iina mai e Ia Lana amiotonu mo i tatou; e lē mafai ona tatou manumāloina i lo tatou lava malosi, ae e ala i le fa’atuatua iā te Ia. Afai e te talitonu iā Iesu Keriso, o le a ē mauaina foi o Ia taimi i le asō. E tatau ona e talitonu nei o Ia lava o lou Fa’aola, o le a Ia foa’iina mai iā te oe Lana amiotonu e ala i Lona maliu, ona sa Ia usiusita’i i mana’oga uma o le tulafono a le Atua lea na solia e le tagata. Afai e te faia lenei mea, o le a iloa e lavea’iina ai e ala iā Iesu Keriso. Na leiloa e Atamu ma Eva ia Etena ona o le solia o lenā tulafono, ae o le a lē iloa e oe le lagi pe afai e te solia.”—The Ellen G. White 1888 Materials, p. 128.


Aso Lulu Fepuari 1

4. O LE TAMĀ O E FA’ATUATUA

a. Aiseā ua avea ai le pateriaka o le Feagaiga Tuai o Aperaamo ma tagata lauiloa o le tamā o le ‘au fa’atuatua? Kalatia 3:6-9.

“O tofotofoga na o’o iā Aperaamo o ni tofotofoga aupito i sili ia ona oga’oga e mafai ona o’o i tagata ola. Ana se mea e to’ilalo o ia i lalo o le tulafono, semanū e lē mafai ona ta’ua o ia o le tamā o le ‘au fa’atuatua. Ana se mea foi na ia liliu ese mai i le fa’atonuga a le Atua, semanū ua lē iloa e le lalolagi se fa’aa’oa’oga fa’aeaina o le fa’atuatua ma le tulaga lē māfesiligia o le usiusita’i. O se lesona lava lenei na tu’uina mai ina ia fa’apea ona fa’aalia atu lona pupula i augātupulaga uma, ina ia tatou iloa ai e leai se mea e sili atu ona tāua e tu’uina atu i le Atua. Pe afai tatou te va’ava’ai atu i meaālofa uma a le Alii, ina ia fa’aaogāina mo Lana galuega, ma ia tatou o ni fa’amanuiaga fa’alelagi. Ia toe fa’afo’i atu i le Atua lou ‘oa ua tu’uina atu, ona fa’aopoopoina atu ai lea o mea iā te oe. O lou taofia o mea ua iā te oe, o le a e lē maua ai se taui i le olaga nei, ma o le a aveesea ma ē leiloa ai le taui mo le olaga a sau.”— The SDA Bible Commentary [E.G. White Comments], vol. p. 1094.

“O le nofoaga lea na fausia ai le malumalu na manatu tagata o se nofoaga paia lea. Auā o iinā lea na fa’aalia ai e Aperaamo, le tamā o le ‘au fa’atuatua lona naunau i le ofoina atu o lona atali’i e to’atasi ona o lona usiusita’i i le fa’atonuga a Ieova. O iinei na toe fa’afou ai e le Atua le feagaiga ma Aperaamo, e aofia ai ma le folafolaga e uiga i le Mesia mo le fanau a tagata i le lavea’iga lea e ala i le taulaga a le Alo o Lē Silisili Ese.”—Prophets and Kings, p. 37.

e. Na fa’apefea ona fa’ailoaina mai i le folafolaga o le talalelei o le fanau na folafola mai e o’o lava i le taimi o Aperaamo? Kenese 22:15-18; Kalatia 3:16.

“O le feagaiga lava lenei na fa’afouina iā Aperaamo i le folafolaga, ‘O lau fanau e manuia ai atunu’u uma lava o le lalolagi’ Kenese 22:18. O lenei folafolaga sa fa’asino atu lea iā Keriso. Na malamalama iai Aperaamo, (vaai le Kalatia 3:8,16), ma ia fa’alagolago atu ai iā Keriso mo le fa’amagaloina o agasala. O le fa’atuatua lea na ta’ua iā te ia o lē amiotonu. O le feagaiga ma Aperaamo na fa’atumauina ai foi ma le pule a le tulafono a le Atua.”—Patriarchs and Prophets, p. 370.

i. Aiseā na filifilia ai Aperaamo o sē na mauaina le talalelei, a ua lē o se tasi nai le to’atele o isi i lona taimi? Kenese 26:5; Iakopo 2:19-24.

“Na talitonu Aperaamo i le Atua. E fa’apefea ona tatou iloa na talitonu? O ana galuega na molimau i lona olaga fa’atuatua, o lona fa’atuatua na ta’ua ai iā te ia o lē amiotonu.”—The SDA Bible Commentary [E.G. White Comments], vol. 7, p. 936.


Aso Tofi Fepuari 2

5. O LE TULAFONO I ASO O LE FEAGAIGA TUAI

a. O ā nisi fa’ata’ita’iga po’o fa’aa’oa’oga o lo’o iā i tatou e iloa ai sa i ai le tulafono a’o le’i fetalaia mai e le Atua le tulafono i luga o le mauga o Sinai (Teuteronome 5:22-26)? Esoto 15:26; 16:28.

“O vaiaso uma lava na latou aumau ai i le vao i se taimi umi, na molimauina ai e Isaraelu se vavega sāutuatolu, ma na fuafuaina ina ia si’itia a’e ai o latou mafaufau i le paia o le Sapati: a o’o i le aso lona ono ona fa’alua lea ona pa’ū le manai, auā e leai se mea e pa’ū i le aso lona fitu, ma o le vaega lea na mana’omia ona teuina mo le aso Sapati sa lelei atoatoa ma leai se leaga na i ai, ana fai na tu’u mo se isi taimi o lona uiga ua lē aogā mo lona fa’aaogāina.

“I le tulaga e pei ona i ai le feso’ota’iga i le tu’uina atu o le manai, ua aumaia ai i a’i tatou se fa’amaoniga maumaututū, e le’i fa’apea na fa’atoā fa’avaeina le Sapati ina ua tu’uina mai le tulafono i Sinai, e pei ona fai mai ai le to’atele. A’o le’i o’o i le taimi o le fanauga a Isaraelu i Sinai, na latou malamalama lelei o le Sapati o se mea na fa’atonuina iā i latou. Na fa’atonuina i latou ia fa’aputuina le manai i aso Faraile uma e fa’alua ona fa’aputu mo le sauniuniga o le Sapati, afai e leai se mea e paū, o le natura paia auā o le aso e malolo ai na fa’aauau pea ona tausiaina. Ina ua o atu nisi o le nu’u i le Sapati e fa’aputu le manai, na fetalai mai Ieova, ‘Tou te lē mafafai ea ona tausiusi i A’u poloa’iga ma A’u tulafono se’ia āfea?”—Patriarchs and Prophets, pp. 296, 297.

e. O le ā se mea na finagalo le Atua mo Isaraelu ia faia e pei ona Ia fetalaia ma tusiaina o tulafono tau i le amio o Poloa’iga e Sefulu? Teuteronome 6:1-9.

i. E fa’apefea ona tatou iloa na fa’atumauina e Ieova lea tulaga mai le auala na sau a’i se’ia o’o mai lava i le i’uga o le Feagaiga Tuai? Malaki 4:4; 3:6.


Aso Faraile Fepuari 3

FESILI TOE FA’AMANATU

1. Fa’apefea ona fa’atatau mataupu fa’avae o le talafa’asolopito o le Tusi Paia i o tatou taimi?

2. O le ā se mana’oga talu mai Etena o lo’o fa’aalia ai o le Atua e lē liliu lava?

3. O le a le fa’apogai o le afio mai o Iesu i lenei lalolagi e fa’atatau i le fa’afitāuli o le agasala?

4. Na fa’apefea ona fa’aalia le fa’atuatua o Aperaamo i ana galuega?

5. O le ā la tatou so’otaga po’o le faia e tatau ona i ai ma le tulafono a le Atua?

 <<    >>