Back to top

Sabbath Bible Lessons

‘OA O LE UPU MONI (I) - Filifili ma lo Tatou Foafoa

 <<    >> 
Lesona 7 Sapati, Fepuari 18, 2023

O Le Mea Lilo o le Talalelei

MAU AUTŪ: “Na finagalo foi le Atua ona fa’ailoa atu i ai le uiga o le silisili o le lelei o lenei upu lilo o i nu’u ese, o Keriso lea o lo’o iā te outou o le fa’amoemoe i le manuia” (Kolose 1:27).

“E mafai lava ona tatou malamalama i Lana feūtana’iga ma i tatou, ma le fa’amoemoega o lo’o galue ai o Ia, ina ia tatou iloatino ai le alofa le fa’atuāoia ma le alofa mutimutivale ua tu’ufa’atasia i le mana e lē gata mai. E mafai ona tatou malamalama i le tele o Ona fa’amoemoega mo lo tatou lelei ia iloa; ma i tua atu o lenei, e tatau ona tatou fa’alagolago i le malosi o le Silisiliese, le alofa ma le poto o le Tamā ma le Pule Silisili Ese o tagata uma.”—Testimonies for the Church, vol. 5, p. 699.

Faitauga Fautuaina:   Education, pp. 169–172. 

Ulua’i Aso Fepuari 12

1. TUSITUSIGA PAIA E FAIGATA ONA MALAMALAMA I AI

a. O le ā na maitauina e Peteru e uiga i nisi o tusitusiga a Paulo? 2 Peteru 3:14–17. O le ā e tatau ona tatou iloa e fa’atatau i nisi o mea o lo’o i le Tusi Paia? Teuteronome 29:29.

“O alii agava’a ua tu’utōina atu le olaga atoa i su’esu’ega ma tatalo i le su’esu’eina o le Tusi Paia, ae e tele lava vaega o le Tusi Paia e le’i su’esu’eina atoatoa. O nisi mau o le Tusi Paia o le a lē mafai lava ona malamalama atoatoa i ai se’ia o’o lava i le olaga amulī o le a fa’amalamalamaina ai e Keriso i latou. E i ai mea lilo e tatau ona fofola, ma o fa’amatalaga e lē mafai ona ōgatūsa ma mafaufau o tagata. Ma o le a taumafai le fili e fa’atupu finauga i luga o nei manatu, ma o lea e sili ai ona tumau pea i le lē talanoaina.” – Gospel Workers, p. 312.

e. O le ā le uiga e tatau ona tatou fa’asoa atu ai i le Tusi Paia? Ioane 7:17.

“O le agaga lea o le a ē sau ai i le su’esu’eina o Tusitusiga Paia o le a iloa ai uiga o le fesoasoani o lo’o i ou autafa. O le a fa’atasi agelu mai le lalolagi o le malamalama ma i latou o ē saili ma le lotomaualalo mo le ta’ita’iga fa’alelagi. Ae afai e tatalaina le Tusi Paia ma le lē migao, fa’atasi ai ma se lagona o le fa’amalieina o le tagata lava ia, afai e tumu le loto i le fa’ailoga tagata, o le a i ai Satani i ou tafatafa, ma o le a ia tu’uina atu fa’amatalaga manino o le afioga a le Atua i se malamalama fa’api’opi’o.”—Testimonies to Ministers, p. 108.


Aso Gafua Fepuari 13

2. ILOAINA O MEA LILO

a. O ā mea patino na fa’ailoa atu e le Atua iā Paulo mo le fa’amoemoe e tufa ma fa’asoa atu i isi tagata i le lalolagi atoa? Roma 16:25, 26; Kolose 1:27.

“Iā Paulo o le satauro o le tasi lea o ona fa’amoemoega sili ona fiafia i ai. Talu mai lava ona saisaitia o ia i lana galuega o sauaga e fa’asaga i ē na mulimuli i le tagata Nasareta na fa’asatauroina, e le’i muta lava lona mitamita i le satauro. O le taimi lenā na tu’uina atu ai iā te ia se fa’aaliga o le alofa e lē mafa’atusalia o le Atua, e pei ona fa’aalia i le maliu o Keriso; ma sa i ai se suiga ofoofogia na galueāina i lona olaga, i le aumaia o ana fuafuaga uma ma fa’amoemoega ina ia ōgatasi ma le lagi. Ma i lena itula sa avea o ia ma se tagata fou iā Keriso. Sa Ia silafia e ala i a’afiaga patino e fa’apea, pe a mafai ona iloa e se tagata agasala le alofa o le Tama, e pei ona va’aia i le taulaga a Lona Alo, ma gaua’i i le ūna’iga paia, o le a o’o ai se suiga fou i le loto, mai i lea lava taimi ua na’o mea uma o Keriso ma ia i mea uma.”—The Acts of the Apostles, p. 245.

e. Pe afai e faigatā ona malamalama i se mea o lo’o i le Tusi Paia, aiseā e tatau ai ona tatou taumafai e sa’iliili i mataupu? 2 Timoteo 3:16, 17.

“O le satauro o Keriso ua ufitia uma lava i le fa’alumaina ma le ma’asiasi, ae o le fa’amoemoega o le ola ma le fa’aeaina i le tagata. E leai se tasi e mafai ona malamalama i le mealilo o le amioatua pe a ma’asiasi o ia e tau’ave le satauro o Keriso. E leai se tasi e mafai ona iloatino ma talisapaia fa’amanuiaga ua fa’atauina e Keriso mo le tagata i se tau e lē mafa’atusalia iā te Ia lava, se’ivagana ua latou naunau e fa’ataulagaofo ma le olioli ‘oa fa’alelalolagi ina ia mafai ai ona avea i latou ma Ona so’o. O olaga fa’afitia ma taulaga ofo na faia mo Keriso e fa’atamāoa’igaina ai lē na te foa’i atu, ma o puapuagā uma ma le fa’alumaina na onosa’ia mo Lona suafa pele e fa’atupuina ai le olioli mulimuli ma le taui o le ola pea i le malo mamalu.”—Confrontation, p. 93.

i. Fa’amatala mea tatou te mana’omia ina ia maua se i’uga sa’o. Ioane 16:13.

“A aunoa ma le ta’ita’iga a le Agaga Paia o le a fa’aauau pea ona tatou taumafai e fa’auiga ese ia tutusa ma o tatou manatu ia Tusitusiga Paia pe fa’auiga sesē foi. O le tele e manatu o le faitauina o le Tusi Paia e leai se aogā, ma i le tele o vaega, o le a i ai ona taunu’uga lelei. Pe a tatalaina le afioga a le Atua e aunoa ma le migao ma le aunoa ma le tatalo; pe a lē taula’i atu mafaufauga ma lagona alofa i le Atua po o le ōgatasi ma Lona finagalo, o le a fa’apogisaīna le mafaufau i le masalosalo; ma i le su’esu’eina lava o le Tusi Paia, e fa’amalosia ai le masalosalo. E pulea e le fili mafaufauga, ma na te fautuaina ni fa’auigana e lē sa’o.”—Testimonies for the Church, vol. 5, pp. 704, 705.


Aso Lua Fepuari 14

3. O LE TULAFONO SILISILI TAU I LE AMIO

a. E ese mai le talitonuga masani, e fa’apefea ona tatou iloa o le tulafono o Poloa’iga e Sefulu e le’i aveesea i luga o le satauro? Iakopo 2:8, 9.

“E toatele faia’oga fa’alēlotu ua ta’utino mai o Keriso, e ala i Lona maliu na fa’aumatia ai le tulafono, ma ua sa’oloto tagata mai ona tulaga mana’omia. E i ai nisi ua fa’atusaina i ai o se avega mamafa, ma e ese mai le nofo pologa o le tulafono ua latou tu’uina mai le sa’olotoga e olioli ai i lalo o le talalelei.

“Ae sa lē fa’apea manatu o perofeta ma aposetolo i le tulafono paia a le Atua. Fai mai Tavita: ‘Ou te savali foi i le mea lautele; auā ua ou saili i ‘au feau.’ Salamo 119:45. O le aposetolo o Iakopo, o lē na tusia ‘ina ua mavae le maliu o Keriso, e fa’asino atu i le tu’ufa’atasia o Poloa’iga e sefulu o ‘le tulafono silisili’ ma ‘le tulafono o le sa’olotoga ua atoatoa ona lelei.’ Iakopo 2:8; 1:25. Ma o le tali-fa’aaliga, o le afa seneturi talu ona mavae le fa’asatauroga, na folafola mai ai se fa’amanuiaga i luga o i latou ‘o ē faia Ana poloa’iga, ina ia latou maua le aiā tatau i le la’au o le ola, ma ia ulu atu i le a’ai i ona faitoto’a.’ Fa’aaliga 22:14.”—The Great Controversy, p. 466.

“Pe a gaua’i ma tu’uina atu se tasi iā Keriso, o le a aumaia ai le mafaufau i lalo o le puleāga o le tulafono; ae o le tulafono silisili, lea ua folafola atu ai le sa’olotoga i tagata uma ua fa’atagataotauaina. O le tasi ma Keriso, ua fa’asa’olotoina ai le tagata. O le usiusita’i i le finagalo o Keriso o lona uiga o le toefuata’iga lea i le tulaga atoatoa o le tagata.”—The Ministry of Healing, p. 131.

e. O le fea o tulafono o lo’o fa’amatalaina ai le alofa i o tatou tuaoi e pei o i tatou lava? Roma 13:9; fa’atusatusa i le Esoto 20:1–17.

“O ulua’i poloa’iga e fa, o Poloa’iga e Sefulu, o lo’o aoteleina i le poloa’iga sili e tasi, ‘E te alofa atu i le Alii lou Atua ma lou loto atoa.’ O le isi ono mulimuli o loo aofia i le isi, ‘E te alofa atu i le lua te tuāoi ia pei o oe lava iā te oe.’ O nei poloa’iga uma e lua o se fa’ailoaga lea o le matāupu fa’avae o le alofa. E lē mafai ona tausia le muamua ae fa’alēaogāina le lona lua, e lē mafai foi ona tausia le lona lua ae fa’alēaogāina le muamua. Pe a i ai i le Atua Lona tulaga tonu i le nofoali’i o le loto, o le a tu’uina atu le nofoaga sa’o i ō tatou tuāoi. O le a alolofa iā te Ia e fa’apei o i tatou lava. Ma e na o lo tatou alolofa atoatoa i le Atua e mafai ai ona tatou alolofa i o tatou tuāoi ma le lē fa’ailoga tagata. . . .

“Na a’oa’o atu Keriso i Ona tagata fa’alogologo e fa’apea o le tulafono a le Atua e lē tele ni mataupu ese’ese, o nisi o nā mataupu e tāua tele, ae o isi e fa’atauva’a lo latou tāua ma e ono lē amana’iaina ma lē fa’asalaina. Ua tu’uina mai e lo tatou Alii poloa’iga muamua e fa ma poloa’iga mulimuli e ono o se ato’atoāga paia, ma a’oa’o mai ai le alofa i le Atua o le a fa’aalia e ala i le usiusita’i i Ana poloa’iga uma.” —The Desire of Ages, p. 607.


Aso Lulu Fepuari 15

4. FA’AMASINOINA I LE TULAFONO

a. Fa’amatala le tulaga mamao o le fa’amasinoga i luga o tagata. Failaūga 11:9; Roma 14:10; 2 Korinito 5:10; Eperu 9:27.

“O le a fa’amasinoina tagata uma e tusa ma le malamalama ua tu’uina atu i ai. E auina atu e le Alii Ana amepasa ma se savali o le fa’aolataga, ma o i latou o ē fa’alogo o le a Ia tali atu i le ala latou te taulimaina ai upu a Ana auauna. O i latou o ē saili ma le fa’amaoni mo le upumoni o le a faia se su’esu’ega ma le fa’aeteete, i le malamalama o le afioga a le Atua, i a’oa’oga fa’avae ua tu’uina atu ia i latou.”—The Acts of the Apostles, p. 232.

e. O le ā le fa’atūlagana o le a fa’aaogā i le fa’amasinoga? Iakopo 2:12.

i. O lē fea o tulafono nei? Iakopo 2:11; fa’atusatusa i le Esoto 20.

“I Ana a’oa’oga, na fa’aalia ai e Keriso le mamao e o’o i mataupu fa’avae o le tulafono na tautalagia mai i Sinai. Na Ia faia se fa’atatauga ola o lenā tulafono o ona mataupu fa’avae e tumau pea e fa’avavau o le tagāvai lea o le amiotonu—o le tagāvai lea e fa’amasinoina ai tagata uma i lenā aso pe a nofoia le fa’amasinoga, ma o le a tatalaina tusi.”—Selected Messages, bk. 1, p. 211.

“O le tulafono a le Atua o le tulaga lea o le a tofotofoina ai olaga o tagata i le fa’amasinoga. Fai mai le tagata poto: ‘Ia e mata‘u i le Atua, ma e ana’ana i Ana poloa‘iga; auā o mea ia e tatau i tagata uma. Auā e fa’amasinoina e le Atua galuega uma lava.’ Failaūga 12:13, 14. Ua apoapoa’i atu le aposetolo o Iakopo i ona uso: ‘Fa’apei ona outou tautatala, ia fa’apea foi ona outou faia, pei o ē a fa’amasinoina i le tulafono o le sa’olotoga.’ Iakopo 2:12.”—The Great Controversy, p. 482.

“Pe a nofoia le fa’amasinoga, ma tatalaina tusi, ma o le a fa’amasinoina tagata ta’ito’atasi e tusa ma mea ua tusia i tusi, ona tu’uina mai ai lea o papama’a, na nātia e le Atua se’ia o’o i lenā aso, o le a tu’uina atu ai i luma o le lalolagi e fai ma tagāvai o le amiotonu. Ona iloa ai lea e alii ma tamaita’i o le tulaga mana’omia o lo latou fa’aolataga o le usiusita’i lea i le tulafono atoatoa a le Atua. E leai se tasi o le a i ai se ‘alofaga mo le agasala. E ala i mataupu fa’avae amiotonu o lenā tulafono, o le a maua ai e tagata lo latou fa’asalaga o le ola po o le oti.” —Selected Messages, bk. 1, p. 225.


Aso Tofi Fepuari 16

5. O LE TULAFONO O SE TA’ITA’ITAMA

a. O le ā le fa’amoemoega autū o le malamalama i le tulafono po o le iloaina o le upumoni? Ioane 3:18–21; Roma 7:7.

“O le la’asaga muamua lava i le fa’aleleiga ma le Atua o le mautinoāga lea o le agasala. ‘O le agasala o le solitulafono lava lea.’ ‘O le tulafono e iloa lelei ai le agasala.’1 Ioane 3:4; Roma 3:20. Ina ia mafai ona iloa lona nofosala, e tatau i le tagata agasala ona tofotofoina ona uiga e ala i tapula’a po o le tulaga sili o le amiotonu a le Atua. O se fa’ata lea e fa’aalia ai le atoatoa o se uiga amiotonu ma mafai ai ona iloatino e ia fa’alētonu i lona lava tagata.—The Great Controversy, p. 467.

e. E ala i le fa’aalia o lo tatou tulaga moni, o le ā le mea e fai e le tulafono i lenā fa’aaliga? Kalatia 3:24.

“Sa fesiligiaina a’u e uiga i le tulafono i Kalatia. O le ā le tulafono o se ta’ita’itama e mafai ai ona aumaia ai i tatou iā Keriso? Na ou tali atu: O poloa’iga uma e lua, o fa’asauniga ma poloa’iga e sefulu tau i le amio.

“O Keriso o le fa’avae lea o le tamāōa’iga atoa o Iutaia. O le oti o Apelu na mafua ona o le musu o Kaino e talia le fuafuaga a le Atua i le a’oa’oina lea o le usiusita’i, ina ia fa’aolaina e ala i le toto o Iesu Keriso, ua fa’amanino mai ai, o osigātaulaga na faia e fa’asino atu lea iā Keriso. Na te’ena e Kaino le fa’amaligiina o le toto, lea e fa’atusa i le toto o Keriso na fa’amaligiina mo le lalolagi. Na saunia e le Atua lenei sauniga atoa, ma na avea Keriso ma fa’avae o le faiga atoa. O le amataga lenei o le galuega i le avea ai o se ta’ita’itama o le aumaia lea o tagata agasala ina ia manatunatu iā Keriso.” —The SDA Bible Commentary [E. G. White comments], vol. 6, p. 1109.


Aso Faraile Fepuari 17

FESILI TOE FA’AMANATU

1. O le ā le tāua o le sauniuniga a le tagata o lona lava loto i su’esu’ega Fa’a-Tusi Paia?

2. E mafai fa’apefea ona malamalama lelei i se mea lilo e pei o le talalelei o le fa’aolataga?

3. O ā mafuaāga ia malamalama ai pea i le mavae le satauro, o lo’o fa’amalosia pea le tulafono a le Atua?

4. O le ā le tulaga sili o le amio, o se tulaga mana’omia lea mo le ola e fa’avavau?

5. Aiseā e tatau ai i le tulafono, o lo tatou ta’ita’i, ona aumaia i tatou iā Keriso?

 <<    >>