Back to top

Sabbath Bible Lessons

LESONA MAI I TUSI A PETERU (I)

 <<    >> 
Sapati, Aperila 6, 2024 Lesona 1
O Se Aposetolo a Iesu Keriso MAU TAULOTO: “Ua fetalai atu le Ali’i, Simona e, Simona e, fa’auta, ua mana’o tele Satani ia te oe, ia lūlū ia te oe e pei o le saito: A ua ou tatalo mo oe, ina ia lē mavae lou fa’atuatua: pe a liua mai fo’i oe, ia ē fa’amalosi i ou uso” (Luka 22:31, 32).
Faitauga Fautuaina:   The Desire of Ages, pp. 244-251 
“Ina ua mavae ona ta’ita’ia atu Peteru i le fa’afitia o ia e ia lava ma lona fa’alagolago atoatoa i le mana o le Atua, o lea na filifilia ai loa o ia e galue e avea o se auauna leoleo mamoe . . . Na fa’ato’a mafai lava ona ia iloa le mana’oga o le tagata talitonu o le fa’alagolago atu ia Keriso, ina ua ia iloa lona lava vaivai.” – The Acts of the Apostles, p. 515.

1. TALI ATU I LE VALA’AU A KERISO Ulua’i Aso Mati 31
a. Fa’amatala le ulua’i fetaia’iga fa’afuase’i a Simona Peteru ma Iesu. Ioane 1:40-42. “Na taumafai Anetere’a e fa’ailoa atu le olioli na fa’atumulia ai lona loto. O lona alu atu e saili lona uso o Simona, na ia alaga atu ai, ‘Ua matou maua le Mesia.’ E le’i toe fa’atali Simona mo se isi vala’aulia fa’alua. Na ia fa’alogo fo’i i lauga a Ioane lē Papatiso, ma na ia fa’ata’alise atu ai loa i le Fa’aola. Na silasila ifo fofoga o Keriso ia te ia, ma Na Ia faitauina lana amio ma le tala’aga o lona olaga. O lona natura oso vale, o lona loto alofa mutimutivale, o lona fa’anaunauta’iga ma lona talitonuina o ia e ia lava, o le natura o lona pa’ū, o lona salamō, o ana galuega, ma lona oti fa’amaturo – na faitauina uma lava e le Fa’aola.” – The Desire of Ages, p. 139. b. O a mea na tutupu na valaauina fa’apitoa ai loa e Iesu Peteru ma lona uso ina ia avea ma Ona so’o? Mataio 4:18-20. “O le usita’i vave o nei tane, e aunoa ma se fesili, e aunoa ma se folafolaga o se totogi, e foliga mai e ofoofogia; peita’i o upu a Keriso o se vala’aulia lea na tauaveina fa’atasi atu ai se mana malosi. Na finagalo Keriso Na te faia nei tane fai faiva maulalo, i le feso’ota’i atu ia te Ia, o se auala o le aveesea mai o tagata mai i le auaunaga ia Satani, ma tu’uina ai i latou i le auaunaga i le Atua.” – Gospel Workers, p. 24.

2. O SE SO’O FA’AMAONI MA LE VILIVILITA’I Aso Gafua Aperila 1
a. O le a le manatu o Peteru e fa’atatau ia te ia lava i le amataga o le avea o ia ma so’o? Luka 5:8. “I aso o Keriso, o ta’ita’i fa’aletapua’iga o tagata, na latou manatu sa latou mau’oa i oa fa’aleagaga. O le tatalo a le faresaio, ‘Le Atua e, ou te fa’afetai atu ia te Oe, ina ua ou lē fa’apei o isi tagata’ (Luka 18:11, R.V.), na ia fa’ailoa atu le lagona o lana vasega, ma le malō atoa i sona tulaga tele lava. Peita’i i le motu o tagata na si’omia mai Iesu, sa i ai nisi na latou lagonaina lo latou mativa fa’aleagaga. Ina ua fa’aalia le mana fa’ale-Atua o Keriso i le vavega o le ‘au i’a tele na tosoina a’e i le upega, na fa’apa’ū ifo ai Peteru i aao o le Fa’aola, ma alaga fa’apea, ‘Le Ali’i e, Inā e maliu ese atu ia nai ia te a’u; auā o a’u o le tagata agasala’ (Luka 5:8); na fa’apena ona i ai i le motu o tagata na fa’apotopoto i luga o le mauga, i latou na lagonaina lo latou ‘malaia, pagatia, mativa, tauaso, ma le lē lavalavā’ (Fa’aaliga 3:17).” – Thoughts From the Mount of Blessing, pp. 6, 7. b. O le a se mea na talitonu i ai Peteru e fa’atatau ia Iesu, po’o ai o Ia? Mataio 16:13-16. “Mai lava i le amataga, na talitonu Peteru o Iesu o Ia o le Mesia. O le to’atele o isi na talitonu i le tala’iga a Ioane lē Papatiso, ma na latou taliaina Keriso, na amata ona latou masalosalo i le auga tonu o le galuega a Ioane ina ua falepuipuiina o ia ma fasiotia; ma o lenei ua latou lē talitonu ai ia Iesu fa’apea o Ia o le Mesia . . . . O le to’atele o so’o o Iesu na manatu ma le finafinau o le a nofo tupu Iesu i luga o le nofoali’i o Tavita, na latou tu’ua o Ia ina ua latou iloa e leai se manatu fa’apena o Iesu. Peita’i o Peteru ma ana uo latou te le’i liliu ese mai i lo latou fa’amaoni. O loto feliuliua’i o i latou na vivi’i ananafi ae fa’asala ma faitio nei, e le’i fa’aumatiaina ai le fa’atuatua o le so’o moni o le Fa’aola. Na fa’ailoa mai e Peteru, ‘O Oe o le Keriso, le Alo o le Atua-soifua.’ Na te le’i fa’atali mo mamalu fa’atupu ina ia latou fa’apaleina lona Ali’i, peita’i na ia taliaina o Ia i Lona fa’alumaina. . . .“Na tali atu Iesu ia Peteru, ma fa’apea atu, ‘Amuia oe, Simona Pa-iona: auā e lē se tagata na fa’aalia atu ia te oe, a’o Lo’u Tamā oi le lagi.’“O le upu moni lea na ta’utinoina atu e Peteru, o le fa’avae lea o le fa’atuatua o le tagata talitonu. O le upu moni lea, lea ua fa’ailoa mai e Keriso lava Ia e fa’apea, o le ola e fa’avavau lea. Peita’i o le mauaina o lenei iloa, e lē o se fa’avae lea mo le vi’ia e le tagata o ia lava. E lē o se poto po’o se lelei o Peteru lava ia, lea na fa’aalia atu ai ia te ia. E lē mafai lava e le aigā tagata, ia te ia lava, ona ausia se iloa e fa’atatau i le Atua. . . . E na o le agaga lava o loo fa’atamafaiina i tatou, e mafai ona ia fa’aalia mai ia i tatou mea loloto a le Atua. . . . O le mea moni o le iloaina fa’ale-agaga e Peteru o le mamalu o Keriso, o se fa’amaoniga lea e iloa ai, na ‘a’oa’oina o ia e le Atua.’” – The Desire of Ages, pp. 411, 412.

3. NAUNAU MO TALI Aso Lua Aperila 2
a. O a fa’ata’ita’iga fa’ale-Tusi Paia o loo fa’ailoa mai ai le mafaufau su’esu’e o Peteru ma o loo fa’aalia mai ai e mafai fo’i ona tatou tutupu a’e e ala i le fausiaina a’e o le uiga lava lea e tasi? Mataio 15:15; 18:21; 19:27; Mareko 13:3, 4. “E leai lava se isi su’esu’ega o le a matuā fa’aleleia ai manatu ta’itasi, lagona ta’itasi, ma fa’anaunauga ta’itasi e pei o le su’esu’eina o le Tusi Paia. . . . O iinei tatou te a’oa’oina ai le auala e fa’aleleia ai le olaga lenei ma le auala e mafai ai ona fa’amausalīina le olaga oi lumana’i. E leai lava se isi tusi e mafai ona fa’amalieina fesili o loo tu’ufesili ai le mafaufau ma fa’anaunauga o le loto. O le mauaina o se iloa e fa’atatau i le Upu a le Atua, ma gaua’i i ai, e mafai ai e tagata ona si’itia a’e mai i le tulaga sili ona loloto o le lē malamalama ma le fa’alumaina, ina ia avea ai ma atali’i o le Atua. . . .“E leai se tusi e tutusa ma le Tusi Paia i le avea ma malosi e a’oa’o ai. E leai se isi lava mea o le a fa’apena ona foa’iina mai le malosi i tomai uma lava e fa’apei ona mana’omia i tagata a’o’oga uma, ina ia malamalama ai i upu moni tetele lava o fa’aaliga. O le mafaufau e suia lemu atu lava i mataupu o loo fa’atagaina o ia e manatunatu i ai. Afai e na o mea masani lava o le olaga e fa’atumulia ai, ma lē manatunatu ai i autū sili ona tetele ma sili ona maualuga, o le a avilu loa ma fa’avaivaia. Afai e lē mana’omia lava le mafaufau e tauivi ma fa’afitauli faigata, pe matuā fa’agaioia fo’i ina ia manatunatu i upu moni tāua, o le a toeitiiti lava a leiloa ese lona malosi e tupu a’e ai, pe a mavae sina taimi. . . .“I totonu o le upu a le Atua, e maua ai e le mafaufau matāupu mo manatunatuga sili ona loloto, ma fa’anaunauga silisili ona maualuga.” – Testimonies for the Church, vol. 5, pp. 24, 25.“O le mafaufau sili ona sa’iliili e mafai ona ia a’oa’oina ma le saogalemu i totonu o le a’oga a Keriso, mataupu ia o le a fa’amaonia e mo lo latou lelei mo le taimi lenei ma le olaga e fa’avavau.” – An Appeal to Mothers, p. 32. b. A’o lagolagoina le mafaufau sa’ili’ili i mataupu fa’aleagaga (Ioane 5:39), O le a le taimi e fa’agata ai le uiga sa’ili’ili fia iloa maloloina o le tagata? Teuteronome 29:29. “O [Satani] o lo o ia sa’ili i taimi uma lava ina ia fa’aosofia se agaga o le su’esu’e fia iloa lē ava, o se naunauta’iga lē malolo, fia iloa, ina ia sa’ili’ili i mea lilo o le poto ma le mana o le Atua. I a latou taumafaiga ina ia sa’ilia mea ua finagalo malie le Atua e natia, e to’atele tagata ua latou lē amanaiaina ai upu moni ia ua Ia fa’aalia, ma e tāua i le fa’aolataga.” – Patriarchs and Prophets, pp. 54, 55.“E lē tatau ona tatou taumafai e si’itia i lima lē migao le ie puipui o loo Ia natia ai i tua Lona mamalu. . . . O se fa’amaoniga o Lona alofa, o iina o lo o natia ai Lona mana, ma o iina o loo ufitia ai o Ia i ao mata’utia o le mea lilo ma le lē mafa’amatalaina; auā o le si’itiaina o le ie puipui o loo ufitia ai le pupula o le Atua, o le oti lea.” – The Review and Herald, April 7, 1885.

4. ITIITI LE FA’ATUATUA, AE TELE LE TALITONUGA O LE TAGATA IA TE IA LAVA Aso Lulu Aperila 3
a. O le a se mea e tatau ona tatou a’oa’oina mai i le ulua’i tala tusia i le mea na tupu ia Peteru e fa’atatau i le savali i le fa’atuatua? Mataio 14:28-31. “[O Peteru] sa tatau ona ia fa’atumauina lana vaai ia si’itia a’e i luga ia Iesu; peita’i na ia va’ai ifo i lalo i galu sousou, ma na muta ai loa lona fa’atuatua.” – Testimonies for the Church, vol. 2, p. 273.“Se’ivagana ua faia ma galuega o le olaga atoa o le tagata agasala, lona va’ava’ai atu i le Fa’aola si’itiaina, ma ia taliaina ai e ala i le fa’atuatua le amiotonu lea ua avea ma ona avanoa sili ona tāua lona mauaina, e lē mafai ona sili a’e ona lavea’iina o ia nai lo le mafai e Peteru ona savali i luga o le vai, se’ivagana ua ia fa’atumau mausalīina lana va’ai ia Iesu. O le taimi lenei, o le fuafuaga finafinau lava a Satani le punitiaina o le va’ai atu ia Iesu, ma ta’ita’ia ai tagata ina ia latou va’ava’ai atu i le tagata. . . . Ua tele tausaga o va’ava’ai atu le ekalesia i le tagata ma latou mana’omia ai ni mea e tele mai i le tagata, a ua lē va’ai atu ia Iesu, o Lē o loo ogatotonu i ai o tatou fa’amoemoega o le ola e fa’avavau.” – Testimonies to Ministers, p. 93. b. O le umi atu o le taimi na mafuta ai Peteru ma Iesu, na fa’apefea ona ia so’ona fa’atāuaina ia lava ma lona malosi e manumalo ai i se tofotofoga tele lava? Mataio 26:33-35, 69-75. “E leai se mea e matuā inosia tele i le Atua pe e sili foi ona matautia le leaga i le tagata e fa’apei o le fa’amaualuga fa’alialiavale ma lona fa’alagolago ifo ia te ia lava. I agasala uma lava, o le agasala lenei e sili ona leai se fa’amoemoe, e sili ona lē mafai ona fofōina.” – Christ’s Object Lessons, p. 154.“E leai se isi o le au so’o na sili a’e le fa’ailoaina mai e lona talaaga, o le auala o le koleniga a Keriso, nai lo le talaaga o Peteru. O le toa o Peteru, sauni e osofa’i, ma talitonu ia te ia lava, na vave ona ia malamalama ma e fa’ata’alise on gaioi, e vave lona taui ma sui atu, ae taumasuasua fo’i i le fa’amagalo, na masani lava ona ia sese, ma na masani foi ona ia maua a’oa’iga. . . . Na a’oa’i ma le onosa’i le Fa’aola ma le alofa e iloa ai eseesega, i Lona soo oso vale, ma saili ai ina ia taofia lona talitonu ia te ia lava, ma ia a’oa’o atu ia te ia le loto maulalo, usita’i, ma le talitonu.“Peita’i e na o se vaega lava o le lesona na a’oa’oina. O lona mautinoaga ia te ia lava, e le’i se’ieseina a’e ma ona a’a. . . .“Mo i latou uma lava, o le mea na tupu ia Peteru sa i ai se lesona. O le talitonu o le tagata ia te ia lava, e fa’ato’ilaloina ai i le tofotofoga. O le galuea’iina mautinoa o le agasala lea e lē’ o lafoa’ia lava, e le’i mafai ona taofia e Keriso. Peita’i e fa’apei ona a’apa atu Lona aao e lavea’i ina o le a ufitia e galu Peteru, na fa’apena ona a’apa atu Lona alofa mo lona lavea’iga ina ua fafati a’e vai loloto i luga o lona agaga.” – Education, pp. 88, 89. c. Aisea e lē fa’amautinoaina ai e tausaga e tele o le avea ma tagatā ekalesia, le malosi sili atu i le fa’atuatua? Roma 11:20-22; 1 Korinito 10:12; 8:2.

5. O SE APOSETOLO UA LIUA Aso Tofi Aperila 4
a. Aisea e lē taofia ai i tatou e le Atua i taimi uma mai i lo tatou mulimuli i o tatou lava ala, ma lo tatou iloa e mafai ona i’u i le agasala ma le mā? Isaia 48:17; Luka 22:31, 32. “Na fetalai atu Keriso ia Peteru, a’o ia le’i fa’afitia o Ia, ‘A liua mai oe, ia ē fa’amalosi i ou uso.’ Luka 22:32. O nei upu na matuā tāua lava e fa’atatau i le galuega lautele ma le fa’amanuiaina o le a faia e lenei aposetolo i le lumana’i mo i latou o le a o mai i le fa’atuatua. O le iloa o Peteru lava ia e fa’atatau i le agasala ma ona mafatiaga ma lona salamō, lea na saunia ai o ia mo lenei galuega. Na ia fa’ato’a iloa le mana’oga o le tagata talitonu i le fa’alagolago atu ia Keriso. . . . ina ua ia iloa lona vaivai. O lenei, ua ia liua ma ua taliaina o ia, . . . o le a ia tausia ai mamoe ma tama’i mamoe ua tu’uina atu i lana tausiga i le alofa agalelei e fa’apei ona alofa atu Keriso ia te ia.” – The Acts of the Apostles, pp. 515, 516. b. I ona tausaga mulimuli ane, o le a le fa’amalosiga na tu’uina atu e Peteru lea ua liua, i ana tusi i tagata talitonu o loo tofotofoina? 1 Peteru 3:14; 4:12-14. “O nei tusi o loo fa’ailoa mai ai le fa’ailoga o le tusia e se tasi na taumasuasua ai puapuaga o Keriso ma Lana fa’amafanafanaga; o se tagata ua liua lona tagata atoa e le alofa tunoa, ma o lona fa’amoemoega o le ola e fa’avavau na mautinoa ma mausali.” – Ibid., p. 517.

FESILI TOE FA’AMANATU Aso Faraile Aperila 5
1. A ou fa’alogoina le si’ufofoga o Iesu o vala’au mai i mea eseese e tutupu i le olaga, e fa’apefea ona mafai ona ou mautinoa ia tali vave atu ma le vilivilita’i e fa’apei ona faia e Peteru? 2. A’o fa’aumiumiina le tele o tausaga o lo’u ta’utinoina o le Fa’akerisiano, o le a se mea e lē tatau lava ona ou fa’agaloina? 3. I le augatupulaga lenei o le fa’alavelaveina o le mafaufau i taimi uma lava, o fea ou te mana’omia e taula’i i ai lo’u naunauta’iga sa’ili’ili fia iloa fa’alenatura pe afai o loo o’u finafinau moni lava ia lavea’iina a’u mo le ola e fa’avavau? 4. O a vaega o le olaga atonu o loo lamatia ai a’u i lo’u talitonu ma fa’alagolago ifo ia te a’u lava? 5. A ou sese, e fa’apefea ona mafai ona ou aumaia lesona lelei mai i lena sese?
 <<    >>