Ia Outou Fa’autauta, Ia Outou Mataala MAU TAULOTO: “Ia outou fa’autauta, ia outou matāala; ona o lē ua fai outou mona fili o le ti’apolo lea, o loo fealualua’i o ia e pei o se leona tagi, e sa’ili se tasi e aina e ia” (1 Peteru 5:8).
Faitauga Fautuaina:
Selected Messages, bk. 1, pp. 126, 127;
The Great Controversy, pp. 39-48.
“Na amata mai lava i aso o Atamu e o’o mai lava i o tatou taimi, o lo tatou fili tele lava o loo ia fa’aaogaina lona malosi e fa’apologa ma fa’aumatia ai.” – The Great Controversy, p. 510.
1. ILOAINA O UIGA O UPU NA IA TAUTALA E FA’ATATAU I AI Ulua’i Aso Iuni 23
a. O le a se apoapoa’iga tāua lava na tusia e Peteru i le i’uga o lana ulua’i tusi? 1 Peteru 5:8.“O loo galue Satani i taimi uma lava, peita’i e itiiti lava tagata o loo latou iloa e fa’atatau i ana gaioiga ma ana galuega fa’alilolilo. O tagata o le Atua e tatau ona latou sauni e te’ena le fili taufa’asese. . . . O la’asaga o Satani e lē fa’alogoina sona leo, o ana gaioiga e fai fa’alilolilo ma le fa’autauta, o ana taua fo’i na te natia ona lagona ma ona uiga moni. Na te lē taumafai e fa’ailoa fa’aaliali mai o ia, ne’i ia fa’aosofiaina malosi o loo moe o le kerisiano, ma auina ese atu ai o ia i le Atua i le tatalo. . . .“O le tagata o le pagota lea a Satani ma na te naunau lava fa’alenatura e mulimuli i ana fa’aosoosoga ma faia mea na te fa’atonu mai. E leai se malosi i totonu ia te ia e tete’e manumalo atu ai i le leaga. . . . E na oi totonu lava ia Keriso e taofia ai le mana o Satani.” – Testimonies for the Church, vol. 5, pp. 293, 294.b. O le a le mea na iloa mulimuli ane e Peteru o le mea lilo lea na semanu e fesoasoani ai ia te ia e manumalo ai i totonu o le maota o Kaiafa i le fa’amasinoga o Iesu? Mataio 26:38,40, 41.“O le talitonuga o le tagata ia te ia lava, e ta’ita’ia atu ai i le fa’atalalē i le mataala ma le tatalo agamalū ma le salamo. O loo i ai fa’aosoosoga i fafo e tatau ona inoino i ai, o loo i ai fo’i fili i totonu ma le nunumi lē malamalama e tatau ona manumalo mai ai, auā e fa’atatau e Satani ana fa’aosoosoga i amioga ma uiga eseese o tagata ta’ito’atasi.” – Ibid., vol. 3, p. 445.
2. IA Ē ILOA PO’O AI LOU FILI Aso Gafua Iuni 24
a. E ese mai i lona sau i uiga o se leona, ta’u mai se isi auala e masani lava ona fa’alatalata mai ai le fili o ō tatou agaga ia i latou na te sa’ili e fa’aumatia. 2 Korinito 11:14.“O Satani o loo ia sa’ili i taimi uma lava mo le fa’afanoga o i latou e lē o iloaina ana faufauga, ae latou te lē lagonaina so latou mana’oga fa’apitoa mo tatalo ma fautuaga a uo ua lava lo latou iloa ma amio atua. O le tele o talavou e o mai i ____ ma filifiliga lelei ina ia ola i olaga kerisiano, latou te goto ifo fa’atasi ma se vasega o talavou laiti o ē e ta’ita’iina i latou i o latou lima ma, i lalo o le ufiufi o uiga fa’auō, latou te ta’ita’ia tu’usa’o atu ai lava i latou i totonu o le mailei a Satani. O le fili e lē sau i taimi uma e fa’apei o se leona tagi; ae masani lava ona ia fa’aali mai e fa’apei o se agelu o le malamalama, ma fa’afoliga mai i uiga fia sili loto vi’i nai lo lona natura moni, ma tu’u mai fa’aosoosoga uiga ese ia e faigatā ona te’ena e tagata e lē lava lo latou iloa i le olaga fa’aleagaga.” – Testimonies for the Church, vol. 4, p. 207.b. O a auala aga’i atu i le agaga o loo sili ona maua ai e Satani le manumalo, aemaise ai lava i lenei augatupulaga o telefoni ma le initaneti ua toeitiiti a so’o atoa ai le lalolagi? 1 Peteru 2:11; 1 Ioane 2:16.“O le to’atele o fanau . . . latou te faitauina mea uma lava latou te mauaina. O tala fa’aoso lagona o le alofa ma ata eleelea, e i ai lo latou a’afiaga e fa’aleagaina ai. O tala fatu, o loo faitauina ma le naunau e le to’atele, ma, o lona i’uga, ua fa’aleagaina ai o latou manatunatuga. . . . O ata o tama’itai o loo telenoa o loo masani lava ona fa’asalalau solo [aemaise ai lava i luga o le initaneti]. . . . O le tu’inanau o mata ma lagona leaga ua osofia a’e, ona o le va’ava’ai ma le faitau i ai. Ua fa’aleagaina le loto ona o manatunatuga. Ua fiafia le mafaufau i le manatunatu i va’aiga ia e fafaguina ai lagona maulalo ma sili ifo ona leaga. O nei ata leaga matagā, a matamata i ai e ala atu i manatunatuga ua fa’aleagaina, e fa’aleagaina ai amioga ma saunia ai tagata ua fa’aseseina ma fa’avaleaina, ina ia tu’usa’oloto atu le fa’atagaga lē fa’atapula’aina, i tu’inanauga leaga. Ona soso’o mai ai lea o agasala ma soligatulafono, e toso atu ai tagata na foafoaina i le fa’atusa o le Atua, i lalo i se tapula’a e tutusa ma manu, ma fa’agoto mulimuli ifo ai lava i latou i le fa’afanoga. Aua ne’i faitauina ma aua fo’i ne’i va’ai i mea o le a aumaua ai manatunatuga leaga. Ia fausiaina a’e malosi o le amio ma le mafaufau. . . .“Ou te ole atu i matua ina ia latou fa’atapula’aina mea e faitau [ma va’ava’ai i ai i le initaneti] a latou fanau.” – Ibid., vol. 2, p. 410. [O Upu o loo puipuiina sa fa’aopoopoina]E ala atu i le tu’inanau leaga i le ‘ai, e pulea ai e Satani le mafaufau ma le tagata atoa lava.” – Christian Temperance and Bible Hygiene, p. 37.“O le tele o tina kerisiano, o la latou fa’ata’ita’iga ma la latou a’oa’oga o loo latou tu’uina atu i a latou fanau, o loo saunia ai i latou ina ia avea ma tagata ua tu’uina atu i le so’ona ‘a’ai ma le so’ona inu uaina. O fanau o loo masani lava ona fa’atagaina e tu’inanau i le ‘aina o mea latou te filifilia, ma taimi uma latou te filifili e a’ai ai, e aunoa ma le manatu i le ola maloloina.” – Counsels on Diet and Foods, p. 235.
3. O LE AUALA E TASI I LE MANUMALO Aso Lua Iuni 25
a. O le a le mea e tatau ona maua e kerisiano ta’itasi ina ia mafai ai ona tete’e atu ia Satani? 1 Peteru 5:9 (vaega muamua); Iakopo 4:7.“[O Eva] e lē’i talitonu i upu a le Atua, ma o le mafua’aga lenei na ta’ita’ia atu ai i lona pa’ū. I le fa’amasinoga, o le a lē fa’asalaina tagata ona o lo latou talitonu ma le fa’amaoni i se pepelo, peita’i, o le a fa’asalaina i latou ona latou te lē’i talitonu i le upu moni, auā na latou fa’atalalē i le avanoa latou te su’esu’eina ai, poo le a le upu moni.” – Patriarchs and Prophets, p. 55.“Afai o loo ia i latou nā o se fa’amatalaga aloa’ia o tapula’a o loo fa’avae ai se mataupu o su’esu’ega, o se fa’atuatua papa’u e lē mafai ona latou fa’amatalaina, o se fa’aosoosoga fa’afuase’i o le a afua ai ona latou tafetafea ese atu i le galu o loo alu atu aga’i i le lalolagi.” – Our High Calling, p. 332.b. O le a se mea o loo faia ai le tele o kerisiano o ni tagata e faigofie ona tu’uina atu mo Satani, e ui lava ina latou fai mai latou te talitonu i le Upu a le Atua? Fa’ata’oto 19:2; Hosea 4:6 (vaega muamua); fa’atusatusa i le Roma 10:17; 15:4.“O fa’aosoosoga, e masani lava ona foliga mai e lē mafai ona te’ena talu ai ona, e ala atu i le fa’atalalē i le tatalo ma le su’esu’eina o le Tusi Paia, e lē mafai ai e lē ua fa’aosoosoina ona manatua vave folafolaga a le Atua ma te’ena ai Satani i a’upega a le Tusi Paia.” – The Great Controversy, p. 600.c. O le a le upu moni e tatau ona avea ma fa’amalosi’au mo tagata ta’itasi uma lava ua si’omia e osofa’iga a Satani? 1 Peteru 5:9, 10; 1:6, 7; 2 Korinito 4:17.“Na tusi atu Peteru i le au uso talitonu i se taimi o tofotofoga uiga ese i le ekalesia. E to’atele na leva ona tofusia i puapuaga o Keriso. . . . ma e le’i toe umi ae ulufale atu loa luko i totonu, mā latou te lē’i fa’asaoina le lafu. Peita’i, e leai ma se tasi o nei mea na mafai ona aumaia ai le fa’avaivai ia i latou ua taula’i atu lo latou fa’amoemoe ia Keriso. O upu fa’aloto tele ma le fa’amalosi’au, na taula’i ese atu ai e Peteru mafaufau o i latou na talitonu, mai i tofotofoga o le taimi lea . . . ‘aga’i atu i se tofi e lē pala lava . . . ‘ Na ia ole atu ma le finafinau, ‘O le Atua o le alofa tunoa uma lava, o Lē ua vala’auina i tatou i Lona mamalu e fa’avavau e ala mai ia Keriso Iesu, pe a uma ona outou puapuagatia mo sina taimi, o le a Ia fa’aatoatoaina outou, fa’amausalīina, fa’amalosia, ma fa’atumauina.’” – The Acts of the Apostles, p. 528.
4. O LE EKALESIA I TOTONU O PAPELONIA Aso Lulu Iuni 26
a. O a mea na tutupu i le tala’aga o loo fa’atusatusa atu i ai e Peteru le ekalesia kerisiano o loo salalau solo i “Papelonia” ma o loo fa’apologaina e pule fa’alelalolagi? Tanielu 3:1-6; Eseta 3:8; 1 Peteru 5:13.“I se laueleele na matuā ta’atele ai le ifo i tupua, o le fa’atusa matagofie ma le taugatā i le laueleele laugatasi o Turu, lea sa fa’atusa mai ai le mamalu o Papelonia, . . . na tatau ona fa’apaiaina e avea o se autu o tapua’iga. . . . Na tu’uina atu ai se poloa’iga e fa’apea, a o’o i le aso o le fa’apaiaina o lea fa’atusa, o tagata uma e tatau ona latou fa’ailoaina lo latou fa’amaoni silisili i le puleaga a Papelonia, e ala i lo latou ifo i luma o le fa’atusa. . . .“I lena aso tāua, o pule o le pouliuli na foliga mai na latou maua se fa’ailo o le manumalo. . . .“Peita’i, na ese le poloa’iga a le Atua. E lē o tagata uma na to’otuli o latou tulivae i le fa’ailoga ifo i tupua o le malosi fa’aletagata. . . .“O le fa’asino atu o [le tupu] i le ogaumu mumū, na ia fa’amanatuina ai ia i latou e fa’atatau i le fa’asalaga o loo fa’atali mai, ia i latou pe afai o le a latou fa’aauau pea lo latou mumusu e usita’i i lana poloa’iga. Peita’i na molimau mausalī talavou Eperu i lo latou usita’i fa’amaoni i le Atua o le lagi.” – Prophets and Kings, pp. 505-507.“O le poloa’iga lea o le a tu’uina atu mulimuli lava e tete’e ai i tagata totoe o le Atua, o le a tutusa lelei lava ma le poloa’iga lea sa tu’uina atu e Asueru e tete’e ai i tagata Iutaia. O le aso lenei, o fili o le ekalesia moni, latou te va’aia ai i le tama’i vaega o tagata o lo o tausia le poloa’iga o le Sapati, se Moretekai i le faitoto’a. O le ava o tagata o le Atua mo Lana tulafono, o se a’oa’iga lea i taimi uma lava ia i latou ua lafoa’ia le mata’u i le Atua ma o loo latou soli i Lona Sapati.“O le a fa’aosofia e Satani le ita i le tama’i vaega o tagata ia e mumusu e talia tu ma aganu’u lauiloa.” – Ibid., p. 605.“O pule o le lalolagi ma seoli na latou fa’apotopotoina fa’atasi i latou e tete’e atu ia Keriso i le tino o Ona so’o. O le talitonuga fa’apaupau na ia mua’i iloa, afai e manumalo le tala lelei, o ona malumalu ma fata faitaulaga o le a tafiesea; o lea na ia fa’apotopotoina ai ana au ina ia fa’aumatia le fa’akerisiano.” – The Great Controversy, p. 39.b. Aisea ua itiiti ai, pe leai fo’i ni sauāga i le tele o nofoaga i le taimi lenei? Ioane 15:19.“E na o le agaga lava o le faia o maliega ma le agasala, talu ai ona o upu moni tetele o le Upu a le Atua ua matuā lē naunau lava i ai, talu ai ona ua matuā itiiti lava le amioatua matuā tāua lava i totonu o le ekalesia, o lea ua foliga mai ai ua matuā ta’uta’ua lava le ekalesia i le lalolagi. Ia toe fafagu mai le fa’atuatua ma le mana o le ulua’i ekalesia, ma o le a toe fafaguina mai fo’i le agaga o sauāga, ma o afi o sauāga o le a toe tutuina.” – Ibid., p. 48.
5. LESONA I LE I’UGA O LE TUSI Aso Tofi Iuni 27
a. O ai na fesoasoani ia Peteru i le tusiaina o lana tusi? 1 Peteru 5:12.b. E fa’apefea ona tatou iloa o Siluano o se misionare galue lea, ma sa galulue fa’atasi ma Peteru ma Paulo (o ia lea e foliga mai na fesoasoani ia i la’ua i le fa’aaogaina o upu o le gagana Eleni i le tusiaina o nisi o a la tusi)? 2 Korinito 1:19; 1 Tesalonia 1:1; 2 Tesalonia 1:1. Na fa’apefea ona tutusa lenei nei uiga ma le olaga o Ellen G. White?“A’o ola la’u tane, na ia galue e fa’apei o se fesoasoani ma se fautua i le auina atu o feau na tu’uina mai ia te a’u. . . . O le fa’atonuga na ou maua i fa’aaliga na ou tusiaina ma le fa’amaoni. . . .“Mulimuli ane, sa ma auiliiliina fa’atasi le mataupu, ma fa’asa’o ai e la’u tane vaega sa sese o le gagana ma aveesea ai upu ma fa’aupuga na tusia fa’alua. Ona kopiina lea ma le fa’aeteete mo tagata o loo lafo atu i ai, pe mo le masini lomi tusi fo’i. . . .“Ina ua mavae le maliu o la’u tane, na fa’atasi mai ai ia te a’u tagata fesoasoani fa’amaoni, o ē na galulue ma le lē malolo i le galuega o le kopiina o molimau ma le sauniaina o tusitusiga mo le lomia ma le fa’asalalauina.“Peita’i o ripoti o loo fa’asalalauina solo nei, e fa’apea, o so’o se tasi lava o a’u fesoasoani o loo fa’atagaina ina ia fa’aopoopo upu pe suia fo’i le uiga o feau ou te tusia, e lē moni lea.” – Selected Messages, bk. 1, p. 50.c. O le a le masaniga lelei fa’akerisiano na fa’atuina e le au aposetolo ma e tatau pea ona fa’atinoina i le lotolotoi o le au talitonu o le taimi lenei? 1 Peteru 5:14.“O le fa’afeiloa’iga paia . . . e tatau lava ona manatunatu i ai i lona uiga moni. O se kisi paia. E tatau ona manatu i ai o se fa’ailoga lea o fa’atasiga i uo fa’akerisiano pe a fa’amavae, pe a toe feiloa’i fo’i, pe a mavae ni vaiaso po’o ni masina fo’i sa nofo eseese ai . . . . E lē mafai ona va’aia se foliga o le agasala pe a tu’uina atu le kisi paia i le taimi fetaui ma le nofoaga sa’o.” – Early Writings, p. 117.
FESILI TOE FA’AMANATU Aso Faraile Iuni 28
1. E fa’apefea ona avea le fa’alagolago o le tagata ia te ia lava, o se uiga e masani lava ona mua’i o’o mai ae pa’ū atu loa i le fa’aosoosoga?2. E fa’apefea ona mafai ona ou pa’ū atu i fa’asesēega a Satani ona o o’u lagona leaga ma tu’inanauga o le ‘ai?3. Aisea o le a fesoasoani tele ai ia te a’u lo’u su’esu’eina so’o fa’apaiaina o le Tusi Paia?4. Fa’amatala le paleni i le va o so’otaga lelei fa’alaua’itele ma filifiliga sese o maliega e faia ma le agasala?5. O le a se mea e mafai ona ou faia e fesoasoani ai i le ekalesia i le aga’i i luma i le fa’asalalauina o le tala lelei?