Back to top

Sabbath Bible Lessons

LESONA MAI I TUSI A PETERU (I)

 <<    >> 
Sapati, Me 4, 2024 Lesona 5
Ma’a Ola MAU TAULOTO: “O outou fo’i, ua atiina a’e outou pei o ma’a ola o le fale fa’aleagaga, o le au ositaulaga paia, e avatu taulaga fasia fa’aleagaga e malie i le Atua ona o Iesu Keriso (1 Peteru 2:5).
Faitauga Fautuaina:   The Spirit of Prophecy, vol. 2, pp. 272-274. 
“O i latou e malamalama i le upu moni mo le taimi lenei, e tatau ona latou manatunatu lelei pe fa’apefea la latou fa’alogo pe fa’apefea fo’i ona latou fausia a’e ma a’oa’o atu i isi i mea e tatau ona fa’atinoina.” – Selected Messages, bk. 3, p. 22.

1. FA’AATAINA MAI I LE TAIMI UA MAVAE Ulua’i Aso Aperila 28
a. O le fa’atatau atu o le fa’amatalaga a Peteru i le valo’aga a Isaia (Isaia 28:16), o fa’apefea ona ia fa’amatalaina mai Iesu Keriso? 1 Peteru 2:4, 6. b. O le a le mea na tupu fa’ale-tala’aga o loo fausia ai lenei ata? 1 Peteru 2:7. “I le fausiaina o le malumalu o Solomona, o ma’a na saunia atoa lava i le nofoaga na aumaia ai, auā ina ua aumaia nei ma’a . . . na pau lava le galuega a tane faigaluega e tatau ona fai, o le tu’uina lea o ma’a i o latou tulaga. . . .“E lē’i fa’atagaina se mea faigaluega e fa’aaogaina i ma’a ina ua aumaia i le nofoaga na fausia ai le malumalu. E tasi le ma’a e lē tutusa ona itu na aumaia mai i le nofoaga na aumaia ai ma’a, ina ia fa’aaogaina i le fa’avae o le malumalu. Peita’i e lē’i mafai ona maua e le aufaigaluega se nofoaga mo lenei ma’a. . . . Na ta’atia ai iina lenei ma’a e lē’i fa’aaogaina, ma sa feoa’i ta’amilo ane ai le aufaigaluega pe lāvea ane ai fo’i, ma na latou matuā lē fiafia tele i lona ta’atia ai iina. Sa leva ona avea ma ma’a ua lafoa’iina. Peita’i ina ua o’o mai kamuta fau fale i le ta’atiaina o le ma’a tulimanu, na umi se taimi o latou sa’ili ma le lē fa’amanuiaina mo se ma’a e lava lona malosi ma lona telē . . . [na te] tauaveina le mamafa tele lea o le a tu’u mai i ona luga. Afai latou te faia se filifiliga lē poto o se ma’a mo lenei nofoaga taua, o lona uiga o le a lamatia le saogalemu o le fale atoa lava. . . .“O mafaufau o le kamuta fau fale na mulimuli lava ona taula’i ane i lenei ma’a telē, ma na latou va’iliiliina ma le fa’aeteete. Ua uma ona tauaveina e lenei ma’a tofotofoga ta’itasi uma lava. . . . Na taliaina loa le ma’a, ma aumaia loa i lona tulaga fuafuaina ma sa iloa ai, na fetaui lelei lava.” – The Spirit of Prophecy, vol. 3, pp. 36, 37.

2. O LE MA’A TULIMANU AUTU Aso Gafua Aperila 29
a. E ui lava ina fa’aigoaina e Iesu Simona ia “Sefa,” o lona uiga “o se ma’a” (Ioane 1:42; Mataio 16:18, 19), Aisea na lē mafai ai ona avea Peteru “o le papa” lea na fausia ai i luga e Keriso Lana ekalesia? Mataio 26:73, 74; Kalatia 2:11-13. “O Peteru a vave ma finafinau i gaioiga, e toa ma e lē-maliliu; ma na silafia e Keriso i totonu ia te ia uiga o le a tele lona aoga i le ekalesia.” – Testimonies for the Church, vol. 4, p. 488.“O Peteru e lē o ia lea o le papa lea na fa’avaeina ai i luga le ekalesia. O faitoto’a o seoli na manumalo ia te ia ina ua ia fa’afitia lona Ali’i i upu fetu’u ma upu leaga. O le ekalesia na fa’avaeina i luga o Lē na lē mafai e faitoto’a o seoli ona manumalo i ai.” The Desire of Ages, p. 413.“E lē’i fetalai Keriso e fa’atatau ia Peteru e fa’apea o ia o le papa lea o le a ia fa’avaeina ai Lana ekalesia. O Lana fetalaiga lea, ‘o lenei papa,’ na fa’atatau ia te Ia lava o le fa’avae lea o le ekalesia Kerisiano. I le Isaia 28:16, o loo fetalaia ai fo’i le igoa lava lea e tasi. . . . O le ma’a lava lea o loo tautalagia e fa’atatau i ai i le Luka 20:17, 18. . . . E fa’apena fo’i i le Mareko 12:10, 11. . . .“O nei mau o loo fa’amaonia mautinoa mai ai e fa’apea, o Keriso o le papa lea o loo fausiaina ai i luga le ekalesia.” – The Spirit of Prophecy, vol. 2, pp. 272, 273. b. Aumai fa’amaoniga e iloa ai, e aunoa ma le avea o Peteru ma fa’avae o le ekalesia, ua na o ia o se tasi o le au uso eseese sa i tulaga ta’ita’i. Kalatia 2:9; 1 Peteru 5:1; Efeso 2:20, 21. “O Iakopo na ta’ita’i i le fonotaga [Galuega 15], ma o lana filifiliga mulimuli lenei, ‘O lenei, o lo’u lea manatu, ia soia le fa’alavelave ia i latou [tagata o nu’u ese].’ . . .“O lenei manatu na muta ai le talanoaga. I lenei fa’ata’ita’iga ua tatou maua ai se fa’amaoniga o se sesē o le mataupu na umia e le ekalesia Katoliko Roma e fa’apea, o Peteru o ia o le ulu o le ekalesia. . . . E leai ma se mea i le olaga o Peteru na tu’uina mai ai se fa’atagaga i le fa’amatalaga fa’apea na si’itiaina o ia i luga a’e o lona au uso e avea ma sui o Lē Silisiliese.” – The Acts of the Apostles, pp. 194, 195. c. O ai na manatu Peteru e na o le pau lava lena o le papa mausali ma o le fa’avae moni o le ekalesia? 1 Peteru 2:3-6.

3. O SE MA’A E TAUTEVATEVA AI Aso Lua Aperila 30
a. Ta’u mai se uiga e tasi ua tu’uina atu ia Iesu ma e fa’apefea ona feso’ota’i atu i le feau o le tala lelei mo tagata agasala. 1 Peteru 2:4 (vaega muamua), 7. “A’o tautalagia le upu o le ola, ia molimau a outou tali mai i o outou loto e fa’apea, ua outou talia le feau e peisea’i ua fetalaia mai i le lagi. O lenei tulaga o se masaniga lava mai i anamua, ou te iloa; peita’i o le a avea o se taulaga ofo fa’afetai i le Atua mo le areto o le ola ua foa’iina mai i le tagata fia ‘ai. O lenei tali atu i le musumusuga a le Agaga Paia o le a avea o se malosi i lou lava agaga ma o se fa’amalosiaga fo’i i isi. O le a tu’uina atu ai ni fa’amaoniga e iloa ai, o loo i ai i totonu o le fale o le Atua ma’a ola o loo fa’asusuluina atu le malamalama.” – Testimonies for the Church, vol. 6, p. 367. b. E fa’apefea ona tatou iloa, e o’o lava ia i latou o loo iloa le upu moni mo le taimi lenei, o loo lamatia i latou i le “tautevateva i le upu”? Roma 9:31-33; 1 Peteru 2:8. “ O le Ali’i i Lona alofa tele na Ia auina mai ai se feau sili ona tāua i Ona tagata e ala mai i toea’i’ina o Waggoner ma Jones [i le Koneferenisi Aoao a le Ekalesia Aso Fitu na faia i Minneapolis i le 1888]. O lenei feau na fuafuaina ina ia aumaia ai le Fa’aola si’itiaina a’e i luma o le lalolagi i se tulaga sili atu ona ma’oti, o le taulaga fasia mo agasala a le lalolagi atoa. Na fa’ailoa mai ai le amiotonu e ala i le fa’atuatua i le Fa’aola; na vala’auliaina ai tagata ina ia latou talia le amiotonu a Keriso, lea e fa’aalia i le usita’i i poloa’iga uma lava a le Atua. E to’atele ua lē toe iloa atu Iesu. Latou te mana’omia ina ia taula’i atu o latou mata i Lona peresona fa’alelagi, o Lana amiotonu, ma Lona alofa lē-masuia.” – Testimonies to Ministers, pp. 91, 92.“O nisi ua latou fausiaina a’e le ita i tane na filifilia e le Atua e tauaveina se feau fa’apitoa i le lalolagi. Na latou amatalia lenei galuega fa’asatani i Minneapolis. Mulimuli ane, ina ua latou iloa ma lagonaina le fa’aaliga o le Agaga Paia o molimau fa’apea o le feau e aumai i le Atua, na atili ai ona latou feita i ai, auā o se molimau lea e tete’e ai ia i latou. Latou te lē’i manana’o e fa’amaulalo o latou loto ina ia salamo.” – Ibid. pp. 79, 80.“Na fa’ailoaina mai ia te a’u le tulaga maulalo o tagata o le Atua . . . na latou o ese mai ia te Ia, ma ua latou fa’aleogalua. O loo ia i latou le fa’amatalaina o le upu moni, peita’i e lē o ia i latou lona mana e lavea’iina ai.” – Testimonies for the Church, vol. 1, p. 210.“O le feau i le ekalesia i Laotikaia, e fetaui lelei lava i lo tatou tulaga o loo i ai nei. E matuā manino lava le fa’aataina mai o le tulaga o i latou o loo manatu o loo ia i latou le upu moni atoa lava, ma latou te fa’amaualuluga i lo latou iloa e fa’atatau i le Upu a le Atua, a’o lona mana e fa’apaiaina ai, e lē’i lagonaina i o latou olaga.” – Faith and Works, pp. 82, 83.

4. AVEA MA MA’A MATAALA (OLA) Aso Lulu Me 1
a. O fa’apefea ona fa’aata mai e Peteru le tuputupu a’e fa’akerisiano? 1 Peteru 2:5. b. O le a le uiga o le avea ma “ma’a mataala” i totonu o le fale fa’ale-agaga o le Atua? Efeso 4:13, 15, 16. Fa’atusatusa i le Fa’aaliga 3:1 (vaega mulimuli), 2. “E tatau ona tatou galulue fa’atasi ma nei tane e matuā atamamai. . . . O nei ma’a salafalafa tatou te aumaia pe afai e mafai ai, i totonu o le falea’oga o le Atua, le nofoaga lea o le a fa’amafolafolaina ma fa’asikueaina ai i latou, ma aveesea ai vaega salafalafa uma, ma fa’ai’ilaina ai i latou i lalo o le aao fa’alelagi se’ia o’o ina avea ma ma’a tāua i totonu o le malumalu o le Atua, ma o le a avea ma ma’a ola e fa’apupulaina atu le malamalama. O le a fa’apena ona mafai ona latou tutupu a’e e avea o se malumalu paia mo le Atua.” – Evangelism, p. 573.“O le a lē talia e le Ali’i se auaunaga e lē faia ma le loto, o se fa’asologa o sauniga e lē o i ai moni lava Keriso. O Ana fanau e tatau ona avea ma ma’a mataala ola i totonu o le fale o le Atua. Afai o le a tu’uina atu atoatoa e tagata uma i latou i le Atua, afai o le a fa’amuta lo latou su’esu’e ma fuafua mo ō latou lava fiafiaga, mo tafāoga, ma feso’ota’iga o le mana’o i fiafiaga, ma o le a latou su’esu’eina ai Upu, . . . o le a latou lē fia aai lava pe fia feinu mana’ona’o fo’i mo lagona o fiafiaga oso poo se suiga fo’i. Afai e mo lo tatou naunauta’iga moni lava lo tatou manuia fa’aleagaga, ma, afai o le fa’aolataga o ō tatou tagata e fa’alagolago i lo tatou mausali i luga o le Papa e Fa’avavau, o le a lē sili atu ea ona tatou galulue i lo tatou sa’ili mo le Papa lea o le a taofia atu le fale atoa i le ma’a tulimanu autu, ina ia tatou lē nunumi ma lē malamalama ai i lo tatou fa’atuatua.” – Fundamentals of Christian Education, pp. 461, 462. c. O le a le “taulaga fasia fa’aleagaga” e sili ona lelei e mafai ona tatou ofoina atu i le Atua? 1 Peteru 2:5 (vaega mulimuli); Salamo 51:17; 1 Samuelu 15:22 (vaega lona lua). “O taulaga mu ma taulaga fasia e lē’i talia e le Atua i taimi anamua se’ivagana ua sa’o le agaga na ofoina ai le meaalofa. Na fai mai Samuelu: ‘… Fa’auta, o le usita’i e sili lea nai lo taulaga fasia, ma le gaua’i e sili lea nai lo le ga’o o mamoe po’a.’ O tupe uma lava i luga o le fogaeleele, e lē mafai ona fa’atauina ai le fa’amanuiaga a le Atua pe fa’amautinoaina ai fo’i ia te oe se manumalo e tasi lava.“E to’atele tagata e manana’o e faia so’o se taulaga fasia, ma taulaga fasia uma lava, peita’i latou te lē faia le taulaga fasia tonu lava lea e tatau ona latou faia, o le gaua’iina atu lea e i latou o i latou lava, ina ia gaua’i atu o latou loto i le finagalo o le Atua.” – Testimonies for the Church, vol. 4, p. 84.

5. O I TATOU EA O TAGATA MONI IA TATOU TE TA’UTINOINA Aso Tofi Me 2
a. O a upu o le Tusi Paia tatou te fa’avi’ivi’iina ai i tatou lava? 1 Peteru 2:9 (vaega muamua), 10. b. O le a le vasega o tagata e na o i latou lava ia e mafai ona fa’atatau i ai upu ia mai i le 1 Peteru 2:9? 1 Peteru 2:5, 9 (vaega mulimuli); Mataio 5:16; Roma 2:28, 29. “O le tagata e fa’amalamalamaina lona mafaufau e ala i le tatalaina atu o le upu a le Atua i Lona malamalama’aga, o le a ia iloa lona matafaioi i le Atua ma le lalolagi, ma o le a ia iloa o ana taleni e tatau ona fausiaina a’e i se auala o le a maua ai i’uga sili lava; auā e tatau ona ia ‘fa’ailoa atu vi’iga’ o Lē ua vala’auina o ia ‘nai i le pouliuli aga’i atu i Lona malamalama ofoofogia.’ 1 Peteru 2:9. A’o ia tupu a’e i le alofa tunoa ma le iloa e fa’atatau i le Ali’i o Iesu Keriso, o le a ia iloa ona lava vaivaiga, o le a ia iloa lona lava valea, ma o le a ia sa’ili i taimi uma lava e fa’atumau ma matuā fa’aaoga ona malosi o le mafaufau, ina ia mafai ai ona avea o ia ma kerisiano atamai.” – Counsels to Parents, Teachers, and Students, p. 37.“E i ai tagata o le Atua o le a lē taliaina le fa’ailoga a le manu feai i o latou lima taumatau po’o o latou muaulu. E i ai le nofoaga a le Atua mo Ona tagata e tula’i ai i totonu o le lalolagi lenei, ina ia fa’asusuluina atu le malamalama.” – The Review and Herald, April 15, 1890.

FESILI TOE FA’AMANATU Aso Faraile Me 3
1. E fa’apefea ona mafai ona ou mautinoa ia fausia i luga o Iesu ae lē o o’u lava manatu? 2. Na silafia e Keriso i totonu ia Peteru, uiga o le a matuā aoga lava i le ekalesia. o le a se mea e mafai ona ou faia ina ia fa’aleleia atili ai la’u ekalesia? 3. E fa’apefea ona ou ono lamatia i le faitauina o o’u tausaga o galuega fa’amaoni mo le ekalesia, po’o lo’u aga’iga’i fo’i i luma i vaega eseese o le toe fuata’iga, e avea ma a’u amiotonu mo lo’u fa’aolataga? 4. O le a se mea e mafai ona faia moni ai lava a’u o se “ma’a mataala” i totonu o le malumalu o le Atua? 5. O a uiga e iloa ai se kerisiano paia, “e ese mai” i le fa’atusatusa atu i le kerisiano e na ona ia tauaveina le igoa o le avea ma kerisiano?
 <<    >>