Back to top

Sabbath Bible Lessons

O LE TALA LELEI E TUSA AI MA LE MOLIMAU A IOANE (VAEGA MUAMUA)

 <<    >> 
Lesona 2 Sapati, Ianuari 11, 2025

O le Tama'i Mamoe a le Atua

MAU TAULOTO: “Na faasauaina o ia, sa fa'atigainaina foi o ia, ae e le'i tautala mai o ia; e pei o se tama'i mamoe ua ta‘ita‘iina o Ia ia fasia, e pei fo'i o se mamoe i luma o e sele lona fulufulu, ua gugu o Ia, o Ia foi ua le tautala mai” (Isaia 53:7).

“Ia taula'i atu e le tagata salamo ona mata i ‘le Tama'i Mamoe a le Atua, Na te aveesea le agasala a le lalolagi.’ ”—The Faith I Live By, p. 107.

Faitauga Fautuaina :   The Desire of Ages, 132–143. 

Ulua’i Aso Ianuari 5

1. O LE MOLIMAU A IOANE LE E PAPATISO

a. O le a se mea na fa'ailoa mai e Ioane le papatiso e fa'atatau ia Iesu? Ioane 1:15–18.

b. Na fa'apefea ona fa'ailoa atu e Ioane, ia lava i ta'ita'i fa'alelotu? Ioane 1:19–23. O le a le valoaga na ia fa'ataunu'uina—ma o le a fa'apefea ona tatou feso'ota'i atu i ai? Isaia 40:3–5.

“I la'asaga ta'itasi uma lava o le tala'aga o le lalolagi lenei sa i ai lava mea faigaluega a le Atua e tauaveina i luma Lana galuega, lea e tatau ona faia i Lana lava auala ua fa'atonuina mai. O Ioane le papatiso sa i ai lana galuega fa'apitoa, lea sa ia fanau mai e faia ma sa tofia fo'i i ai o ia—o le galuega lea o le saunia o le ala o le Ali'i. . . .

“O [lana auaunaga i le vao] o se fa'ataunu'uga sili lea ona iloga, ma moni, o le valoaga.”—The Southern Watchman, March 21, 1905.

“O le Ali'i na Ia tu'uina atu ia [Ioane le papatiso] lana fe'au. Na ia alu atu ea i faitaulaga ma ta'ita'i ma fesili atu i ai pe mafai ona ia folafolaina atu lenei fe'au?—E leai, na aveesea o ia e le Atua mai ia i latou ina ia le a'afia o ia i o latou uiga ma a latou a'oa'oga. O ia o le leo o le sa alaga i le vao, [Isaia 40:3–5]. O le fea'u tonu lava lenei e tatau ona tu'uina atu i o tatou tagata; ua tatou lata lava i le i'uga o le taimi, ma o le fe'au o lenei, Ina teuteu ia e outou le ala o Ieova; ia ao ese ma'a; ia outou fa'atuina se tapula'a mo tagata. O tagata e tatau ona fafaguina. E le o se taimi lenei e alaga ai e faaea, e filemu ma saogalemu.”—Selected Messages, bk. 1, p. 410


Aso Gafua Ianuari 6

2. O SE GALUEGA O LE FA'ASATAUROINA

a. Ina ua afio mai Iesu ia Ioane ina ia papatisoina o Ia, na fa'a'pefea ona fa'ailoa mai o Ia e Ioane ma ia molimau ai i Lana galuega i tagata lautele? Ioane 1:29, 34. O le a le valo'aga na fa'ataunu'uina e lenei tulaga? Isaia 53:4–7.

“O Keriso o Ia o le Fa'aola o le tagata i le amataga o le lalolagi e fa'apei lava ona avea o Ia ma ona Fa'aola i le taimi nei. A'o Ia le'i fa'aofuina Lona itu atua i le natura agasala o le tagata ma Ia afio mai ai i lo tatou lalolagi, o le fe'au o le tala lelei sa tu'uina atu e Atamu, Setu, Enoka, Metusela, ma Noa. O Apera'amo i Kanana ma Lota i Sotoma sa la folafolaina atu le fe'au, ma, mai i lea tupulaga i lea tupulaga o avefe'au fa'amaoni sa latou fa'ailoaina mai Le o le a afio mai. O gaioiga ma fa'atinoga fa'atulagaina o tapua'iga a Iutaia sa fa'atuina e Keriso lava Ia. O Ia o le fa'avae o la latou fa'atulagaga o taulaga fasia, o Ia o le Tama'i Mamoe moni silisili o a latou auaunaga uma fa'aletapua'iga. O le toto na fa'amaligiina a'o ofoina atu taulaga fasia na fa'asino atu i le maliu o le Tama'i Mamoe a le Atua. O taulaga fai ata uma lava sa fa'ataunu'uina uma i totonu ia te Ia.”—Christ’s Object Lessons, p. 126.

b. Na fa'apefea ona fa'ailoa atu e Ioane, Iesu i Ona so'o? Ioane 1:35, 36. O le a le a'afiaga o ana upu i luga ia i latou—ma o le a le mea na tupu soso'o ane ai i lona lava olaga? Ioane 1:37.

“O le aso na soso'o ai [ina ua mavae le papatisoga o Keriso], a'o tutu latalata ane so'o e to'a lua, na toe va'ai atu ai Ioane ia Iesu i le lotolotoi o tagata. Na toe malamalama a'e foliga o le perofeta i le pupula mai i Le e le'o va'aia, a'o ia alaga a'e, ‘Fa'auta i le Tama'i Mamoe a le Atua!’ O upu ia sa fa'atumulia ai loto o le au so'o i le fiafia. Latou te le'i malamalama atoa i ai. O le a le uiga o le igoa ua tu'uina atu e Ioane ia te Ia—‘o le Tama'i Mamoe a le Atua’? O Ioane lava ia na te le'i fa'amatalaina. O lo latou tu'ua o Ioane, na latou o atu ai e sa'ili ia Iesu.”—The Desire of Ages, p. 138.

“Na fa'ailoa atu e Ioane i ona so'o, o Iesu o Ia lea o le Fa'aola na folafolaina mai, le Fa'aola o le lalolagi. A'o fa'ai'ui'u lana galuega, sa ia a'oa'oina ona so'o ina ia latou va'ava'ai ia Iesu, ma ia mulimuli atu ia te Ia o le Faia'oga silisili lea. O le olaga o Ioane sa tumu i le fa'anoanoa ma le fa'afitia o ia e ia lava. Na ia fa'asilasilaina mai le ulua'i afio mai o Keriso, peita'i e le'i fa'atagaina o ia na te molimauina Ana vavega, ma olioli ai i le mana na fa'aalia e Ia. Ina ua o'o i le taimi o le a fa'amausaliina ai e Iesu Ia lava i le avea o Ia ma faia'oga, na iloa e Ioane o ia lava e tatau ona oti. O lona leo na seasea fa'alogoina, se'ivagana ai i le vao. O lona olaga sa nofo to'atasi. Na te le'i pipi'i i le aiga o lona tama, ina ia olioli ai i fa'atasiga ma i latou, peita'i na ia tu'ua i latou ina ia mafai ai ona fa'ataunu'uina lana galuega.”—Early Writings, p. 154.


Aso Lua Ianuari 7

3. O ULUA'I SO'O O IESU

a. O ai nisi o ulua'i so'o o Iesu? Mataio 4:18, 21. O le a le naunautaiga na latou fa'aalia ia Keriso ma o le a le umi o la latou ulua'i feiloa'iga ma Ia? Ioane 1:38, 39.

“O le tasi o le to'a lua [sa mulimuli ia Iesu] o Anetere'a lea, le uso o Simona; o le isi o Ioane le e tala'i. O ulua'i so'o nei o Keriso. O le osofia o i latou e se musumusuga e le mafai ona te'ena, o lea na latou mulimuli ai ia Iesu—o lo latou naunau e talanoa ma Ia, peita'i na latou matua ofo ma gugu, o lea na fa'atumulia ai i latou i le matua taua tele o le manatu lea, ‘O le Mesia ea lenei?’

“Na silafia e Iesu na mulimuli atu le au so'o ia te Ia. O i latou ia o ulua'i fua o Lana auaunaga, ma sa i ai le olioliga i totonu o le loto o le Faia'oga fa'alelagi a'o tali atu nei tagata i Lona alofa tunoa. Ae na Ia faliu, ma sa na ona Ia fesili atu, ‘O le a le mea o lua sa'ilia?’ Na Ia finagalo e tu'ua sa'oloto i la'ua ia toe fo'i i tua pe tautala mai fo'i i lo la'ua fa'anaunauga.

“E tasi le sini sa latou malamalama i ai. O Le o loo fa'atasi ma i latou na fa'atumulia ai o latou manatu. "Na latou alaga mai, ‘Rapi, . . . o fea E te nofo ai?’ I se talanoaga pu'upu'u i autafa o le ala latou te le'i maua ai le mea lea sa latou fa'anaunau i ai. Na latou fa'anaunau ina ia tu'ua na o i latou ma Iesu, ina ia latou nonofo i Ona aao, ma fa'alogologo i Ana upu. . . .

“Ana fa'apea e i ai ia Ioane ma Anetere'a le agaga le talitonu o faitaulaga ma ta'ita'i, semanu e le maua i la'ua o avea ma tagata a'o'oga i aao o Iesu. Semanu la te o mai ia te Ia e pei o ni tagata faitio, ina ia fa'amasino i Ana upu. E fa'apena ona tapuni e le to'atele o tagata le faitoto'a i avanoa sili ona taua. Peita'i e le'i fa'apea ona faia e nei ulua'i so'o. Sa latou tali atu i le vala'au a le Agaga Paia i tala'iga a Ioane le papatiso. O lenei ua latou iloa le si'ufofoga o le Faia'oga fa'alelagi. Ia i latou, o upu a Iesu na fa'atumulia i le ola fou ma le upu moni ma le matagofie. O se malamalama'aga fa'alelagi na fa'asusuluina mai i luga o a'oa'oga a Tusi o le Feagaiga Tuai. O autu o le upu moni e tele ona vaega na tula'i manino a'e i le malamalama fou.”—The Desire of Ages, p. 138, 139. [Author’s emphasis.]

b. O le a se mea na faia vave e ulua'i so'o ina ua mae'a ona la feiloa'i ma Iesu? Ioane 1:41, 42.

“Na sa'ili Anetere'a ina ia fa'asoa atu le olioli na fa'atumulia ai lona loto. O lona alu atu e sa'ilia lona uso o Simona, o lea na ia alaga atu ai, ‘Ua matou maua le Mesia.’ E le'i fa'atali Simona mo se vala'aulia lona lua. O ia fo'i sa fa'alogo i le tala'iga a Ioane le papatiso, ma na ia fa'ata'alise atu i le Fa'aola.”—Ibid., p. 139.


Aso Lulu Ianuari 8

4. TALEPEINA I LALO O LE UIGA FA'AILOGA TAGATA

a. Fa'amatala le mea na tupu ina ua valaaulia e Iesu le so'o na soso'o mai lona mulimuli ia te Ia. Ioane 1:43–45.

“Na usita'i Filipi i le fa'atonuga, ma o le taimi lava lena na avea ai fo'i o ia ma tagata faigaluega mo Keriso. Na vala'au Filipo ia Natanielu.”—The Desire of Ages, p. 139.

b. O le a se mea e mafai ona tatou a'oa'oina mai i le auala na mafai ai e Keriso ona fa'ato'ilaloina le fa'alotolotolua o Natanielu? Ioane 1:46–49.

“A'o va'ava'ai atu Natanielu ia Iesu, sa ia fa'anoanoa. E mafai ea e lenei tane, o le na fa'aalia mai fa'ailoga o galuega tiga ma le mativa, ona avea ma Mesia? Ae e le'i mafai ona filifili Natanielu e te'ena Iesu, aua o le fe'au a Ioane na aumaia ai le talitonuga i lona loto.

“I le taimi na vala'au atu ai Filipo ia Natanielu, ua alu ese atu lena o Natanielu i se vaega paganoa o fa'aputuga o la'au e manatunatu ai e fa'atatau i le fa'asilasilaga a Ioane ma valoaga e fa'atatau i le Mesia. Sa ia tatalo afai o Le ua fa'ailoa mai e Ioane o le Fa'aola lea, ia fa'ailoaina mai ia te ia, ma na afio ifo loa le Agaga Paia i luga ia te ia ma le mautinoaga e iloa ai ua asiasi mai le Atua i Ona tagata ma fa'atuina a'e se nifo o le fa'aolataga mo i latou. . . .

“ ‘Na tali atu Iesu ma fetalai atu ia te ia, Na ou iloa oe a'o e i lalo o le mati, a'o le'i valaau atu Filipo ia te oe.’

“Na lava lava lea. O le Agaga o le Atua lea sa molimau ia Natanielu i lana tatalo na o ia i lalo o le mati, lea na fetalai atu ia te ia i upu a Iesu. E ui lava ina masalosalo Natanielu ma gaua'i atu i le fa'ailoga tagata, ae na ia sau ia Iesu ma se fa'anaunauga fa'amaoni mo le upu moni, ma o lenei ua fa'amalieina lona fa'anaunauga. O lona fa'atuatua na sili atu nai lo le fa'atuatua o le sa aumaia o ia ia Iesu. Na ia tali ma fa'apea mai, ‘Rapi e, o Oe o le Alo o le Atua; o Oe o le Tupu o Isaraelu.’

“Ana fa'apea e talitonu fa'alagolago Natanielu i a'oa'o mo le ta'ita'iga, semanu na te le maua lava Iesu. O lona va'ai ma lona fa'amasino mo ia lava lea sa avea ai o ia ma so'o. E fa'apea fo'i i le to'atele i le taimi lenei lea e taofia e le fa'ailoga tagata mai i le lelei. Semanu e matua ese lava le i'uga pe ana fa'apea latou te 'o mai ma va'ai'!

“A'o latou talitonu fa'alagolago i ta'ita'iga a pule fa'aletagata, e leai se tasi o le a sau i le iloa e lavea'iina ai, o le upu moni. E fa'apei o Natanielu, tatou te mana'omia ia tatou su'esu'eina le upu a le Atua mo i tatou lava, ma tatalo mo le fa'amalamalamaga a le Agaga Paia. O Le na silafiaina Natanielu i lalo o le la'au o le mati o le a Ia silafiaina fo'i i tatou i o tatou nofoaga lilo o le tatalo. O agelu mai i le lalolagi o le malamalama o loo latalata ia i latou e sa'ili ma le loto maulalo mo le ta'ita'iga a le Atua.”—Ibid., pp. 139–141.


Aso Tofi Ianuari 9

5. O SE LAGI MATALA

a. O le a se mea na folafola atu e Keriso ia Natanielu—ma aisea? Ioane 1:50, 51.

“[Ioane 1:50, 51.] O iinei o loo toeitiiti lava a fetalai atoatoa mai ai Keriso, I luga o auvai o Ioritana na matala ai le lagi, ma na afio ifo ai le Agaga e fa'apei o se lupe i O'u luga. O lena va'aiga e na o se fa'ailoga lena e iloa ai o A'u o le Alo o le Atua. Afai e te talitonu fa'apena ia te A'u, o le a fa'aolaina lou fa'atuatua. O le a e va'ai o le lagi ua matala, ma e le toe tapunia lava. Ua Ou tatalaina atu ia te outou. O agelu a le Atua o loo o a'e, ma aveina a'e tatalo a e matitiva ma puapuagatia i le Tama i luga, ma toe o ifo, ma aumaia fa'amanuiaga ma le fa'amoemoe, loto tele, fesoasoani, ma le ola, i fanau a tagata.”—The Desire of Ages, p. 142, 143.

b. O le a le mea e tupu pe a tatou taliaina Keriso? Ioane 4:14; Fa’aaliga 22:17.

“A talia e se tasi le upu moni ona o lona alofa i le upu moni, o le a fa'aaliaina fo'i lenei tulaga i lona uiga fa'atauanau ma uiga eseese o lona leo. Ua ia fa'ailoaina mai mea ua ia fa'alogo i ai, va'ai i ai, ma tagotago i ai i le upu o le ola, ina ia maua e isi le mafutaga fa'atasi ma ia e ala i le iloa e fa'atatau ia Keriso. O lana molimau, mai i laugutu ua pa'i atu i ai malala ola mai i le fata, o le upu moni lea i le loto o loo tatala atu ia taliaina, ma galuea'iina ai le fa'apaiaina i le amio. . . .

“Na semanu e ausia e le Atua Lana sini i le lavea'iina o tagata agasala e aunoa ma le tatou fesoasoani; peita'i o le auala mo i tatou e fausia a'e ai se amio e fa'apei o le amio a Keriso, e tatau ona tatou tofusia i Lana galuega. O le auala e ulufale atu ai i Lona olioliga—le olioliga o le va'ai i tagata ua toe fa'atauina mai e Lona maliu—e tatau ona tatou auai i Ana galuega mo lo latou fa'aolataga.”—Ibid., p. 142.


Aso Faraile Ianuari 10

FESILI TOE FAAMANATU

1. Aisea na vala'auina ai Ioane le Papatiso, ina ia alu i le vao?

2. E fa'apefea ona tatau ona tatou fa'aaogaina le olaga o Ioane le Papatiso i o tatou lava olaga?

3. O le a se mea e mafai ona tatou a'oa'oina mai ia Ioane ma Anetere'a ina ua la fetaia'i ma Iesu?

4. E fa'apefea ona mafai ona fa'alototeleina i tatou e ala i le fa'asilasilaga vave a Natanielu?

5. O le a se mea e fa'aalia ai pe moni, pe e le moni fo'i lo'u fa'atuatua ia Keriso?

 <<    >>