Back to top

Sabbath Bible Lessons

O LE TALA LELEI E TUSA AI MA LE MOLIMAU A IOANE (VAEGA MUAMUA)

 <<    >> 
Lesona 8 Sapati, Fepuari 22, 2025

Iesu ma le Fafine Samaria

MAU TAULOTO: “A o sē inu i le vai o le a Ou avatu ia te ia, o le a le toe fia inu lava ia; a'o le vai o le a Ou avatu ia te ia, o le a avea i totonu ia te ia o se vaipuna, e puna i luga i le ola e faavavau.” (Ioane 4:14).

“O le na te saili e fa'amalie lona fia inu i vaipuna o lenei lalolagi o le a na ona ia inu ina ia toe fia inu ai. Soo se mea lava, o loo i ai tagata e le o fa'amalieina. Latou te fa'ananau mo se mea e fa'amalie ai le manaoga o le loto. E na o le Tasi lava Le e mafai ona fa'amalieina lena manaoga. O le manaoga o le lalolagi, ‘O le Fa'anaunauga o malo uma,’ o Keriso lea.”—The Desire of Ages, p. 187.

Faitauga Fautuaina :   Testimonies for the Church, vol. 4, pp. 384–387. 

Ulua’i Aso Fepuari 16

1. O IESU I SUKARA

a. I Lana malaga i Kalilaia, o fea na malolo ai Iesu ma Ona so'o? Ioane 4:5, 6.

“A'o nofo Iesu i tafatafa o le vaieli, na Ia vaivai ona o le fia 'ai ma le fia inu. O le malaga talu mai le taeao sa umi, ma o lenei, o le la o le aoauli na vevela mai i luga ia te Ia. O Lona fia inu na fa'atupulaia e le manatu e fa'atatau i le vai malu e fa'afouina ai, lea na matua lata ane, ae e le'i mafai ona ia ava'e ai se vai; aua e le'i i ai sana maea poo sana fagu fo'i e utu ai vai, ma sa loloto le vaieli. O le fia inu fa'aletagata na o'o mai ia te Ia, ma na Ia fa'atali mo se tasi e sau e asu a'e le vai.”—The Desire of Ages, p.183.

b. O ai na sau i le vaieli, ma o le a se mea na ole atu ai Iesu ia te ia—ma o le a se mea e tatau ona tatou a'oa'oina mai iinei? Ioane 4:7.

“O le feitaga'i i le va o tagata Iutaia ma tagata Samaria na taofia ai le fafine mai i lona ofoina atu o se agalelei ia Iesu; peitai na saili le Fa'aola na te maua le ki i lenei loto, ma o le tomai na fanau mai i le alofa o le Atua, na Ia fesili ai, ae Na te le'i ofoina atu, se gaioiga agalelei. O le ofo atu o se gaioiga agalelei atonu na teena; peitai o le talitonu na fafaguina ai le talitonu. O le Tupu o le lagi na afio mai i lenei fafine tuliesea, ma ole atu mo se auaunaga mai ia te ia. O Le na faia le sami, ma puleaina vai o le sami loloto, ma tatalaina vaipuna ma vaitafe o le eleele, na malolo mai i lona vaivai i le vaieli o Iakopo, ma sa ia fa'alagolago atu i le agalelei o se tagata ese mo le meaalofa o se vai taumafa.”—Ibid., p. 184.


Aso Gafua Fepuari 17

2. O SE ITUAIGA VAI ESE

a. Na fa'apefea ona taulai e Iesu le mafaufau o le fafine i le meaalofa o le fa'aolataga? Ioane 4:10.

“O le vai sa fetalai agai i ai Keriso o le fa'aaliga lea o Lona alofa tunoa i totonu o Lana upu; o Lona Agaga, ma Lana a'oa'oga, e fa'apei o se vaipuna e fa'amalieina ai, i tagata ta'itasi uma. O isi vaipuna uma lava o le a latou sa'ili atu i ai, o le a fa'amaonia lo latou le malilie ai. Peita'i o le upu o le upu moni e fa'apei o vaitafe malu, o loo fa'atusalia mai e fa'apei o vai o Lepanona, lea e fa'amalieina ai i taimi uma lava. O loo i totonu ia Keriso le tumu atoatoa o le olioli e fa'avavau.”—Testimonies to Ministers and Gospel Workers, p. 390.

b. O le a le lagona o le fafine i le ofo a Keriso? Ioane 4:11, 12.

“O le malamalamaaga o le fafine na te le'i iloa ai le uiga o le fetalaiga a Keriso; na ia manatu sa Ia fetalai e fa'atatau i le vaieli sa i o la luma.”—The Spirit of Prophecy, vol. 2, pp. 140, 141.

c. Na fa'apefea ona fa'ailoa mai e Iesu le eseesega i le va o le tasi ituaiga vai ma le isi—ma e fa'apefea ona tatau ona fa'amanuiaina foi i tatou i lenei feau? Ioane 4:13, 14; Fa’aaliga 22:17.

“E tatau ona tatou teufatuina le alofa ma le agaga fa'afetai, e tatau ona tatou va'ava'ai ia Iesu ma liua ai i Lona fa'atusa. O le iuga o lenei liuaga o le a fa'atuputeleina ai lo tatou mautinoa, faamoemoe, onosai, ma le loto tele. O le a tatou inu ai i le vai o le ola lea sa fetalai atu ai Keriso i le fafine Samaria. Na ia fetalai atu: ‘Ana e iloa le meaalofa a le Atua, ma Le o loo fai atu ia te oe, Aumai se'i O'u inu; semanu o le a e ole mai ia te Ia, ma o le a Ia foa'i atu ia te oe le vai ola. . . . A o sē inu i le vai o le a Ou avatu ia te ia, o le a le toe fia inu ia e faavavau; a'o le vai o le a Ou avatu ia te ia, o le a avea i totonu ia te ia o se vaipuna, e puna i luga i le ola e faavavau.' O lenei vai o loo fa'atusa mai ai le ola o Keriso, ma o tagata ta'itasi uma e tatau ona ia maua e ala i lona sau i totonu o se sootaga ola ma Ie Atua. O le mautinoaga filemu, agamalu, tumu i le agaga faafetai o le a avea o se tapulaa tumau i totonu o le loto. O le mata'u le talitonu o le a tafieseina i luma o le fa'atuatua ola. O le a tatou manatunatu loloto i le amio a Le na uluai alofa mai ia i tatou.”—Testimonies to Ministers and Gospel Workers, p. 226.


Aso Lua Fepuari 18

3. VAI OLA

a. Na fa'apefea ona fa'ailoa e le fafine Samaria na te le'i malamalama pea i upu a Keriso? Ioane 4:15.

“O le alofa tunoa lea e na o Ia lava e mafai ona foa'iina mai, e fa'apei o le vai ola, e faamamaina, faafouina, ma faamalosia ai le tagata.

“E le'i fa'ailoa maia e Iesu le manatu e faapea e na o le tasi lava le inu i le vai o le ola ma o le a lava lena mo le tagata o loo inuina. O le e tofo i le alofa o Keriso o le a fa'aauau lona faananau atu mo le alofa lava lea; ae na te le saili mo se isi lava vai. O oa, mamalu, ma fiafiaga o le lalolagi e le tosina i ai o ia. O le alaga i taimi uma a lona loto o lenei, Toe aumai lena vai e sili atu mai ia te Oe. Ma o Le na te fa'aalia i le tagata lona manaoga, o loo Ia fa'atali e fa'amalie lona fia ai ma lona fia inu. O taumafaiga uma lava fa'aletagata ma mea o loo ia faalagolago i ai, o le a toilalo. O fausaga uma e tali ai vai o le a matutu, o faaputuga o vai ua mamago; a'o lo tatou Faaola o Ia o se vai puna e le muta. E mafai ona tatou feinu, ma toe feinu, ma maua pea e fa'avavau se vai fou. O le o loo afio ai i totonu Keriso o loo i totonu ia te ia le vaipuna o le faamanuiaga— ‘o se vaieli lea e puna a'e i le ola e faavavau.’ E mafai ona ia maua mai ai le malosi ma le alofa tunoa e lava lelei mo ona manaoga uma lava.”—The Desire of Ages, 187.

b. E faapei o le fafine Samaria ma i latou na nonofo fa'aletumau i le vao i le o ese mai i Aikupito, e fa'apefea ona masani lava ona tatou le iloaina le alofa tunoa matagofie o loo tafe mai ia Keriso? Salamo 78:15, 16, 19, 20 (vaega muamua); 114:7, 8.

“Na taia e Mose le papa, peitai o le Alo o le Atua lea sa ufitia i le ao fa'aniutu, sa tulai i tafatafa o Mose, ma fa'atafe mai le vai e maua ai le ola. E le gata ia Mose ma toeaiina, peitai o le fa'apotopotoga atoa lava sa tutu mamao mai, na latou va'aia le mamalu o Ieova; peitai ana fa'apea e aveesea le ao, semanu ua fa'aumatiaina i latou e le pupula matautia o Le sa afio ai iina.”—The Patriarchs and Prophets, p. 298.

“O le fa'atasi mai o Keriso tumu i le alofa tunoa i totonu o Lana upu, o loo fetalai atu lava i le tagata i taimi uma, o loo fa'atusalia ai o Ia o le vaieli o le vai ola e fa'afouina ai le tagata fia inu. O lo tatou avanoa sili ona taua lo tatou mauaina o se Faaola soifua, tumau. O Ia o le puna o le mana fa'aleagaga ua totoina i totonu ia i tatou, ma o Lona aafiaga o le a tafe mai i upu ma gaioiga, fa'afouina ai tagata uma lava o loo i totonu o le si'omaga o lo tatou a'afiaga, ma fanauina ai i totonu ia i latou faanaunauga ma finafinauga mo le malosi ma le olaga mama, mo le fa'apaiaina ma le filemu, mo lena foi olioli e le aumaia ai se faanoanoa. O le iuga lenei o se Faaola o loo afio i totonu.”—Testimonies to Ministers and Gospel Workers, p. 390.


Aso Lulu Fepuari 19

4. UA AMATA ONA FA'AALIA E IESU IA LAVA

a. O le a le mataupu fou na fa'ailoa atu e Iesu i Lana talanoaga ma le fafine Samaria—ma o le a lana tali? Ioane 4:16, 17 (vaega muamua).

“O lenei ua liliu fa'afuasei e Iesu le talanoaga. A'o lei mafai ona maua e lenei tagata le meaalofa na Ia naunau e foa'i atu, e tatau ona aumaia o ia ina ia ia iloaina lana agasala ma lona Faaola. Ua Ia 'fetalai atu ia te ia, Alu, valaau i lau tane, ma e sau iinei.’ Na ia tali mai, 'E leai sa'u tane.' Na fa'apena ona ia faamoemoe e taofia fesili uma lava e tuuina atu e faatatau i lena mataupu.”—The Desire of Ages, p. 187.

b. Na faapefea ona fa'aopoopo Iesu i Lana tali—ma o le a se mea e fa'amanatu mai e lenei tulaga e fa'atatau i mea uma lava Na te silafia e faatatau ia i tatou uma ta'ito'atasi? Ioane 4:17 (vaega mulimuli), 18; Salamo 139:7, 8, 11, 12.

“O le silisiliese o le Atua, tatou te le malamalama i ai. ‘O le nofoalii o Ieova o loo i le lagi lea' (Salamo 11:4); peitai e ala i Lona Agaga o loo i ai o Ia i so'o se mea lava. Na te silafia lelei lava, ma Na te naunau foi, i galuega uma a Lona aao.”—Education, p. 132.

“O agelu o le lagi latou te auiliiliina le galuega ua tuuina mai i o tatou lima; ma o le gaioiga ua liliu ese ai mai i tapulaa o le upu moni, o le ‘mamasagia' ua tusia ai i totonu o fa'amaumauga.”—Child Guidance, p. 155.

“O le tulafono a le Atua e o'o atu i lagona ma mafua'aga o manatu uma, e faapena ai foi ma gaioiga i fafo. Na te faaalia mea lilo o le loto, ma faasusulu atu le malamalama i luga o mea sa tanumia muamua i le pogisa. E silafia e le Atua manatu ta'itasi, o sini ta'itasi, o fuafuaga taitasi, o mafuaaga uma e ala ai ona faia e se tagata se mea. O tusi a le lagi e fa'amaumauina agasala na semanu e fa'ataunuuina pe ana faapea e i ai se avanoa. O le a aumaia e le Atua galuega ta'itasi uma lava i le faamasinoga, faatasi ai ma mea lilo ta'itasi uma. O Lana tulafono Na te fuaina ai le amio a tagata ta'itasi uma. E faapei ona siitia atu e le tagata tusi ata vaega ma'oti o foliga o le tagata i le ie e tusi ai ata, e faapena foi vaega ta'itasi o amioga ta'itasi e siitia atu i tusi a le lagi. O loo i le Atua se ata atoatoa ona manino o amio a tagata ta'itasi uma, ma o lenei ata Na te fa'atusatusaina i Lana tulafono. Na te fa'aalia i le tagata uiga leaga o loo fa'aleagaina ai lona olaga, ma valaau atu ia te ia ina ia salamo ma liliu ese mai i le agasala.”—The SDA Bible Commentary, [E. G. White Comments], vol. 5, p. 1085.


Aso Tofi Fepuari 20

5. UA FA'AALIA E IESU O IA O LE FAAOLA

a. O le a le mea na iloa mulimuli e le fafine i le vaieli e faatatau ia Iesu? Ioane 4:19. Na lava ea lenei iloa?

“Na tetemu le fafine sa fa'alogologo mai. O se lima lilo na su'eina itulau o le talaaga o lona olaga, ma fa'ailoa mai ai mea ia sa ia fa'amoemoe e natia e faavavau. O ai Le na mafai ona faitaulia mea lilo o lona olaga? Na o'o mai ia te ia manatunatuga o le olaga e faavavau, o le faamasinoga oi lumanai, o le a faaalia ai mea uma lava ia o loo natia i le taimi lenei. I lona malamalama, na fafaguina ai le malamalamaaga o le mafaufau.

“E le'i mafai ona ia teena se mea e tasi; peitai sa ia taumafai e alo mai i le talanoaina o se mataupu e matua le manaia i le faalogo. O le ava loloto tele, na ia fai mai ai, ‘Alii e, Ua ou iloa o Oe o se perofeta.’ O lona faamoemoe la ina ia faaguguina lona talitonuga, o lea na ia liliu atu ai i mataupu o finauga faale-tapuaiga. Ana faapea o se perofeta lenei, e mautinoa na mafai ona Ia tu'uina atu ia te ia faatonuga e faatatau i nei mataupu ua leva ona finauina.”—The Desire of Ages, pp. 187, 188.

b. Ina ua faaalia e le fafine le faamoemoe i le afio mai o le Mesia, o le a le fetalaiga a Iesu ia te ia? Ioane 4:25, 26.

“O le valaaulia o le tala lelei e le tatau ona fa'apumoomooina, ma e na o se vaega to'aitiiti filifilia e fa'ailoa atu i ai, o e, tatou te manatu, o le a faamamaluina ai i tatou pe a latou taliaina le valaaulia o le tala lelei. O le feau e tatau ona tu'uina atu i tagata uma. Poo fea lava e matala mai ai loto ina ia latou talia le upu moni, ua sauni foi Keriso e faatonu i latou. Na te faaalia atu ia i latou le Tama, ma le ituaiga tapuaiga e taliaina e Ia o Le e faitauina le loto. O tagata faapea, Na te le faaaogaina i ai ni faataoto. Ia i latou, e faapei ona Ia fetalai atu i le fafine i le vaieli, 'O A'u Le o loo tautala ma oe, o Ia lena.’ ”—The Desire of Ages, p. 194.


Aso Faraile Fepuari 21

FESILI TOE FAAMANATU

1. Aisea e le'i faia ai lava e Iesu se vavega mo Ia lava?

2. O le a le mea na faaaoga e Iesu e taitaia atu ai le fafine Samaria i le tala lelei?

3. O le a le fetalaiga a le Matai e faatatau i le vai o le ola?

4. Aisea na ta'ua ai e Keriso le olaga o le fafine Samaria?

5. Ta'u mai se folafolaga e fesootai ma le afio mai o le Mesia.

 <<    >>