Ulua’i Aso
Fepuari 9
1. O SE FA'AFITAULI I LE LOTOLOTOI O LE AU SO'O
a. O le a le fesili na tulai mai i le lotolotoi o so'o o Ioane ma tagata Iutaia? Ioane 3:25.
“O so'o o Ioane na va'ava'ai ma le loto leaga i le fa'atupula'ia o le ta'uta'ua o Iesu. Na latou tulai sauni e faitio i Lana galuega, ma e le'i umi ae latou maua loa le avanoa. O se fesili na tula'i mai i le va o i latou ma tagata Iutaia pe na aoga le papatisoga e fa'amamaina ai le tagata mai i le agasala; na latou fa'atumauina lo latou talitonuga fa'apea, o le papatisoga a Iesu na ese mai i le papatisoga a Ioane. E le'i umi ae latou finau loa ma so'o o Keriso e fa'atatau i ituaiga upu e fetaui i le fa'aaogaina i le papatisoga, ma le aia a Iesu na te papatisoina ai tagata.”—The Desire of Ages, p. 178.
b. Na fa'apefea ona fa'ailoa e so'o o Ioane lo latou ita loto leaga i le galuega a Keriso—ma o le a le tali lelei na ia tu'uina mai? Ioane 3:26, 27.
“Sa ia Ioane i lona natura, sese ma vaivaiga na masani ai le aiga tagata, peitai o le pa'i mai o le alofa fa'alelagi na liua ai o ia. Na ia nofo i se si'omaga e le'i fa'aleagaina i le loto fa'apito ma fa'anaunauga malolosi mo oa e maua mai, ma matua sili a'e ona maualuga nai lo le manogi leaga o le uiga fua loto leaga. Na te le'i fa'aalia se alofa i uiga le fiafia o ona so'o, ae na ia fa'ailoa mai na ia malamalama manino lava i lana so'otaga i le Mesia, ma lona taliaina fiafia o Le na ia saunia mo Ia le ala.”—Ibid., p. 179.
Aso Gafua
Fepuari 10
2. O LE GALUEGA A IOANE
a. Na fa'apefea ona fa'ailoa e Ioane na ia malamalama i le sini o Lana galuega? Ioane 3:28, 29.
“Na fa'ailoa atu e Ioane ia lava o le uo lea sa gaioi i le avea ma ave feau i le va o le taupou ma le ali'i lea ua uma ona fa'amau, ma saunia ai le ala mo le fa'aipoipoga. A talia loa e le fa'ato'a fai ava lana fa'ato'a nofo tane, ua fa'ataunu'uina ai loa iina le galuega a le uo. Na ia olioli i le fiafia o i la'ua na ia lagolagoina le la fa'atasiga. Na fa'apena ona valaauina Ioane e fa'asino tagata ia Iesu, ma o lona olioliga lona molimauina o le fa'amanuiaga o le galuega a le Fa'aola.”—The Desire of Ages, p. 179.
b. Fa'amatala le galuega a Ioane—ma le tatou galuega. Ioane 1:23, 29.
“O le va'ava'ai atu i le fa'atuatua i le Fa'aola, na si'itia a'e ai Ioane i le maualuga o le fa'afitia o ia e ia lava ma le fa'asatauroina o ona mana'o. Na te le'i sa'ili e tosina mai tagata ia te ia lava, ae ia si'itia a'e o latou manatunatuga ia sili atu ma atili sili atu ona maualuga, se'ia o'o ina latou malolo i le Tama'i Mamoe a le Atua. O ia ua na o se leo, o se e alaga i le vao. A'o lenei o le olioli tele na ia taliaina ai le gugu ma le le iloa o ia e tagata, ina ia mafai ai ona liliu atu mata o tagata uma i le Malamalama o le ola.
“O i latou e fa'amaoni i lo latou valaauina e avea ma avefeau mo le Atua o le a latou le sa'ilia le mamalu mo i latou lava. O le alofa o le tagata mo ia lava o le a fa'aumatia i le alofa mo Keriso. E leai se fa'atautava o le a fa'aleagaina ai le galuega pele o le tala lelei. O le a latou iloa o le latou galuega le folafolaina atu, e fa'apei ona faia e Ioane le Papatiso, 'Fa'auta i le Tama'i Mamoe a le Atua, Na te aveesea le agasala a le lalolagi.’ Ioane 1:29. O le a latou si'itia a'e Iesu, ma o le a si'itia a'e ai fo'i le aiga tagata fa'atasi ma Ia. ‘Ua faapea ona fetalai mai o Le ua Maualuga ma ua Silisili o Le afio e fa'avavau, o Lona suafa e Paia; Ou te nofo i le mea maualuga ma le paia, ma te nonofo foi ma le ua momomo ma ua maulalo lona loto, e faamafanafana i e ua loto maulalo, ma faamafanafana i loto o e ua loto momomo.’ Isaia 57:15.”—Ibid., pp. 179, 180.
“Aua le sailia lou lava fiafia ma lou fa'afifilemu, ae ia e saili ina ia e iloa ma faia le finagalo o le Atua. Ia fesili ifo tagata uma ta'itasi, E le mafai ea ona ou fa'asinoina atu se tagata i le Tama'i Mamoe a le Atua, o Le na te aveesea le agasala a le lalolagi? E le mafai ea ona ou fa'amafanafana i se o loo fa'anoanoa ma leai se fa'amoemoe? E le mafai ea ona avea a'u ma auala o le lavea'iga o se tagata i totonu o le malo o le Atua? Tatou te manaomia musumusuga loloto a le Agaga o le Atua i totonu o o tatou loto, ina ia le gata ina mafai ona tatou fa'amausaliina mo i tatou le ofu pa'epa'e, ae ia mafai fo'i ona o'o atu lo tatou a'afiaga i isi ina ia tusia ai o latou igoa i totonu o le tusi o le ola, ma le toe soloiesea ai lava.”—Historical Sketches, p. 140.
Aso Lua
Fepuari 11
3. O LE MEAALOFA A LE AGAGA
a. O le a le manatu o le to'atele o tagata i le feau a Keriso? Ioane 3:32.
“O so'o o Ioane na fai mai o tagata uma na o mai ia Keriso; peitai o le malamalama sili atu ona manino, na fai atu ai Ioane, ‘E leai se tasi na te talia Lana molimau; na matua to'aitiiti lava na sauni e talia o Ia o lo latou Fa'aola e lavea'ia i latou mai i le agasala. Peitai ‘o le ua talia Lana molimau ua na faailoa lana taofi, e faamaoni lava le Atua.’ Ioane 3:33, R.V.”—The Desire of Ages, p. 181.
b. O ai e foa'i mai i ai le meaalofa o le Agaga Paia? Ioane 3:34.
“E fa'ato'a tatou maua lava le malamalama o le lagi a'o tatou naunau e lafoa'i ese mai ia i tatou o tatou lava ala ma fa'anaunauga. E le mafai ona tatou iloa le amio a le Atua, pe talia fo'i Keriso e ala i le fa'atuatua, se'ivagana ua tatou ioe i le pulea, taofia, ma le fa'atoilaloina o manatu ta'itasi ia usita'i atu ia Keriso. Ia i latou uma lava e faia lenei tulaga e foa'iina mai i ai le Agaga Paia e aunoa ma le fuaina. O totonu ia Keriso o loo 'nofo ai le tumu atoatoa o le Atua i le tino, ua fa'aatoatoaina fo'i outou i totonu ia te Ia.’ Kolose 2:9, 10, R.V.”—Ibid.
c. O fa'apefea ona fa'aalia atili mai i totonu o le Tusi Paia le ki i le mauaina o se vaega sili atu ona tele o le Agaga Paia? Ioane 14:15–17; Galuega 5:32.
“E le gata ina tatau ona tatou fa'apea ane, ‘Ou te talitonu,' ae e tatau fo'i ona tatou fa'atinoina le upu moni. O le liua atu i le finagalo o le Atua i a tatou upu, o uiga o o tatou foliga, o a tatou amio, lea tatou te fa'amaonia ai le tatou so'otaga ma Ia. So'o se taimi lava e lafoa'ia ai e se tasi le agasala, o le soliga lea o le tulafono, o lona olaga o le a aumaia i le gauai atu i le tulafono, i le usitai atoatoa ona lelei. O le galuega lenei a le Agaga Paia. A su'esu'eina ma le fa'aeteete le malamalama o le upu, o le leo o le malamalamaaga fai filifiliga, o musumusuga a le Agaga, e foafoaina ai i totonu o le loto le alofa fa'amaoni ia Keriso, o Le na foa'iina atoa mai o Ia e Ia lava ina ia toe fa'atau atu ai le tagata atoa, o le tino, loto, ma le agaga. Ma o le alofa e fa'aalia i le usita'i. O le laina o le eseesega o le a manino ma maoti i le va o i latou e alolofa i le Atua ma tausi i Ana poloaiga, ma i latou e le alolofa ia te Ia ma latou le amanaiaina Ana fa'atonuga.”—Testimonies for the Church, vol. 6, p. 92.
Aso Lulu
Fepuari 12
4. O LE TAUA O LE PAPATISOGA
a. Aisea e taua ai le malamalama i le la'asaga o loo tatou faia mo Keriso pe a tatou filifili ina ia papatisoina i tatou? Ioane 3:36.
“A aunoa ma Keriso, o le papatisoga, e fa'apei o soo se isi lava sauniga, o se gaioiga fa'afoliga le aoga lea." - The Desire of Ages, p. 181.
“E le manaomia se finauga pe o le papatisoga a Keriso poo le papatisoga a Ioane e fa'amamaina ai mai i le agasala. O le alofa tunoa o Keriso lea e foa'iina le ola i le tagata.”—Ibid.
“E na o totonu lava ia Keriso e mafai ona maua ai le ola e fa'avavau. Na fetalai mai Iesu: ‘O le e talitonu i le Alo ua ia te ia le ola e fa'avavau: a'o le e le talitonu i le Alo o le a le va'ai o ia i le ola.’ Ioane 3:36. O tagata ta'itasi uma lava o le a ia maua lenei fa'amanuiaga le mafuatia lona tau pe afai o le a ia gauai i aiaiga. O i latou uma lava 'e saili e ala i le onosa'i tumau i galuega lelei mo le matagofie silisiliese ma le mamalu ma le ola e fa'avavau,' o le a latou maua le 'ola e fa'avavau.’ Roma 2:7.”—The Great Controversy, p. 533.
“O le papatisoga o se lafoa'ia sili lenei ona vilivilita'i o le lalolagi. O i latou e papatisoina i le suafa o le Tama, le Alo, ma le Agaga Paia, i le amataga lava o lo latou olaga fa'akerisiano, ua latou fa'asilasila fa'alaua'itele mai ua latou lafoa'ia le auaunaga a Satani ma ua avea i latou ma tagata o le aiga tupu, o fanau a le Tupu i le lagi.”—Testimonies for the Church, vol. 6, p. 91.
b. Fa'amatala upu e ofo ai, a Ioane le Papatiso lea sa fa'aalia ai le loloto o olaga-moni ua tu'uina atu atoatoa i le Atua, lea ua fa'atusalia mai e le papatisoga? Luka 3:7, 8.
“Na tu'u e Ioane le to'i i le a'a o le la'au. Na ia a'oa'iina le agasala, ma le le fefe i ona i'uga, ma saunia le ala mo le Tama'i Mamoe a le Atua.
“Na a'afia Herota a'o ia fa'alogo atu i molimau malolosi tu'usa'o a Ioane, ma o le naunau loloto o lea na ia fesili ai poo le a le mea e tatau ona ia faia ina ia avea ai o ia mona so'o. Na iloa e Ioane o lea o le a ia fa'aipoipo atu i le ava a lona uso, a'o ola pea lana tane, ma na ia fa'atonu fa'amaoni atu ia Herota o lenei tulaga e le'i tusa ai ma le tulafono.”—Early Writings, p. 154.
“O Ioane le Papatiso na ia fa'afetaia'ia le agasala i le a'oa'iga fa'aaliali i tane o galuega maulalo ma tane e maualuluga o latou tikeri. Na ia fa'ailoa atu le upu moni i tupu ma ali'i, pe o le a latou fa'alogo pe te'ena fo'i le upu moni. Na ia tautala manino tu'usa'o atu ia i latou ta'ito'atasi.”—Selected Messages, bk. 2, p. 149.
Aso Tofi
Fepuari 13
5. O SE AUALA POTO
a. Ina ua silafia e Iesu sa taumafai Faresaio e foafoa se fa'afitauli i le va o Ia ma Ioane, o le a le mea na Ia faia? Ioane 4:1–3.
“Na silafia e Iesu o le a le tu'ua [e Faresaio] ni taumafaiga ina ia foafoaina ai se vaeluaga i le va o Ona lava so'o ma so'o o Ioane. Na Ia silafia na amata ona afuafua mai le afa lea o le a tafiesea ai le tasi o perofeta silisili ua fa'apea ona tu'uina mai i le lalolagi. O Lona mana'o e 'alo ese mai i avanoa uma mo le le malamalama po o le le loto gatasi fo'i, o lea na Ia fa'amutalia gugu ai Ana galuega, ma alu ese atu loa i Kalilaia. O i tatou fo'i, a'o tatou fa'amaoni i le upu moni, e tatau ona tatou taumafai e alo ese mai i mea uma lava o le a ta'ita'ia atu ai i le le loto gatasi ma le le femalamalamaa'i. Aua o taimi uma lava e tula'i mai ai nei fe'eseesea'iga, e i'u lava i le leiloa ese atu o agaga. Soo se taimi lava e tutupu ai fa'afitauli e ono tulai mai ai vaeluaga, e tatau lava ona tatou mulimuli i le fa'ata'ita'iga a Iesu ma Ioane le Papatiso.”—The Desire of Ages, p.181.
b. O le a se mea e tatau ona tatou a'oa'oina mai i le uiga o Ioane ina ia fa'aitiitia fete'enaiga? Ioane 3:30.
“E fa'apei o so'o o Ioane, e to'atele e manatu o le manuia o le galuega e fa'alagolago lea i le ulua'i tagata faigaluega. O mafaufau ua taula'i atu i le tagata ae ua le o le Atua, o le fua loto leaga ua sau i totonu, ma o le galuega a le Atua ua fa'aleagaina. O le ua fa'apena ona so'ona fa'amamaluina i se tulaga le tatau ua fa'aosoosoina o ia ina ia teufatuina le lagona fa'alagolago ifo ia te ia lava. Na te le iloa lona fa'alagolago i le Atua. O tagata ua a'oa'oina ina ia fa'alagolago i le tagata mo le ta'ita'iga, ma fa'apena ona latou pa'u'u atu ai i le sese, ma ta'ita'ieseina ai mai i le Atua.
“O le galuega a le Atua e le tatau ona tauaveina ai le fa'atusa ma le igoa o le tagata. Mai i lea taimi i lea taimi o le a aumaia ai e le Atua i totonu meafaigaluega eseese, lea e mafai ona sili atu ona fa'ataunu'uina ai Ana fuafuaga. O ni tagata fiafia lava i latou e naunau ina ia fa'amaulaloina i latou lava, ma fa'apea ifo fa'atasi ma Ioane le Papatiso, 'E tatau ona tupu pea o Ia: peitai a‘u nei, e tatau ona fa'aitiitia.’ ”—Ibid., p. 182.
Aso Faraile
Fepuari 14
FESILI TOE FAAMANATU
1. Aisea na loto leaga ai so'o o Ioane i le galuega a Keriso?
2. O le a se mea na fa'asilasila atu e Ioane i ona so'o?
3. O le a le sini e foa'iina mai ai le meaalofa o le Agaga Paia?
4. E fa'apefea ona fa'ataunu'uina e le papatisoga lona sini moni?
5. O le a le mea na faia e Iesu ma Ioane ina ua la iloa le lamatiaga o se fa'afitauli i le va o o la so'o?