Ulua’i Aso
Ianuari 26
1. O SE TANE ILOGA UA IA SA'ILIA IESU
a. O ai Nikotemo, ma o le a le manatu o le nu'u e fa'atatau ia te ia? Ioane 3:1, 10.
“O Nikotemo sa ia te ia se tofiga maualuga fa'amoemoeina i totonu o le malo o Iutaia. O ia o se tagata sa maualuga lava lana a'oa'oga, ma sa ia te ia taleni e le o ni taleni masani, ma o ia fo'i o se tasi o tagata fa'aaloalogia o le fono fa'alemalo. . . . E ui lava ina ia mau'oa, a'oa'oina, ma fa'aaloalogia, ae na tosinaina o ia i se uiga ese, e le Nasareta agamalu.”—The Desire of Ages, p. 167.
“O ia o se Faresaio mausali, ma sa ia fa'amaualuga i ana galuega lelei. Na fa'aaloalogia o ia i se tulaga fa'alaua'itele lava mo lona agalelei ma lona lima foa'i i le lagolagoina o le auaunaga o le malumalu, ma sa ia manatu ai ua fa'amausaliina o ia i le finagalo fiafia mai o le Atua.”—Ibid., p. 171.
b. O le a le itula na alu ai Nikotemo e feiloa'i ma Iesu? Ioane 3:2 (vaega muamua).
“O le iloaina e Nikotemo o le nofoaga e malolo ai le Fa'aola i le Mauga o Olive e ala i lona tu'ufesili fa'apitoa, o lea na ia fa'atali ai se'i momoe uma le a'ai, ona ia sa'ilia loa lea o Ia.”—Ibid., p. 168.
Aso Gafua
Ianuari 27
2. O LE TALANOAGA A IESU MA NIKOTEMO NA O I LA'UA
a. O le a se mea na fa'ailoaina ai le malamalama agalelei o Iesu i Lona taliaina o Nikotemo i se itula matua tuai fa'apea o le po? Salamo 31:20, 21.
“[O Nikotemo] na ia matua mana'omia lava se talanoaga ma Iesu, peita'i na ia mata'u na te sa'ili fa'aaliali ia te Ia. O le a matua fa'alumaina lava mo se ta'ita'i o tagata Iutaia lona ioeina o lona loto gatasi ma se faia'oga e le ta'uta'ua. Ma afai e iloa e le fono a Iutaia lana asiasiga, o le a taula'i mai ai i luga ia te ia lo latou fa'atauemu ma faitioga fa'aaliali. Na ia filifili i se talanoaga fa'alilolilo, ma ia faia ai se alofaga e fa'apea, afai na te alu fa'aaliali, o le a mulimuli isi i lana fa'ata'ita'iga.”—The Desire of Ages, p. 168.
b. Fa'amatala pe na fa'apefea ona amata e Nikotemo le la talanoaga ma Iesu. Ioane 3:2.
“I luma o Keriso, na lagona ai e Nikotemo se lagona pala'ai uiga ese, lea sa ia taumafai e natia i lalo o se ufiufi o se uiga to'a lelei ma le mamalu. ‘Rapi,’ o lana fa'amatalaga lea, ‘ua matou iloa o Oe o se Faia'oga ua afio mai i le Atua: aua e leai se tagata e mafai ona faia nei vavega o loo E faia, se'ivagana ua ia te ia le Atua.’ O lona tautala e fa'atatau i meaalofa uiga ese a Keriso i le avea o Ia ma Faia'oga, ma Lona mana ofoofogia e faia ai vavega, na ia fa'amoemoe e folasia ai le folasaga mo fesili o lana talanoaga. O ana upu na filifilia e fa'ailoa ma vala'aulia ai le lagona o le mautinoaga ma le talitonuga; peita'i sa latou fa'ailoaina moni ai lava le le talitonu. Na te le'i ioeina Iesu e fa'apea o Ia o le Mesia, ae ua na o Ia o se faia'oga na auina mai e le Atua.”—Ibid.
c. O le a le manatu na fa'aofoina fa'afuase'i ai Nikotemo e Keriso? Ioane 3:3.
“E aunoa ma le ioeina e Iesu o lenei fa'afeiloa'iga, na silasila ifo Ona fofoga ia Nikotemo, e peisea'i o loo Ia faitauina lona loto tonu lava. I Lona poto le mafuatia na Ia silafiaina ai i Ona luma se o loo sa'ili mo le upu moni. Na Ia silafia le sini o lenei asiasiga, ma o se naunauta'iga ina ia fa'alolotoina atili le talitonuga lea ua i le mafaufau o le o loo fa'alogologo atu ia te Ia, na Ia aga'i tonu ai lava i le autu, ma fetalai atu ma le naunauta'i fa'amaoni, ma le agalelei, ‘E moni, e moni, Ou te fai atu ia te oe, Se'ivagana ua toe fanau le tagata mai i luga, e le mafai ona ia va'ai i le malo o le Atua.’ Ioane 3:3.
“Na sau Nikotemo i le Alii ma le manatu ina ia ulufale atu i se talanoaga ma Ia, peita'i na fofola manino atu e Iesu tapula'a fa'avae o le upu moni.”—Ibid., pp. 168–171.
Aso Lua
Ianuari 28
3. O LE FANAUFOUINA
a. Na fa'apefea ona tali atu Nikotemo i le fetalaiga a Keriso e fa'atatau i le mea na ia mana'omia—ma, e fa'apei o ia, aisea tatou te mana'omia uma ai se olaga toe fanaufouina? Ioane 3:4–8.
“O le faa'tusa o le fanaufouina, lea na fa'aaoga e Iesu, e le'i fa'apea na le iloa atoa e Nikotemo. O tagata liua mai i talitonuga fa'apaupau aga'i mai i le fa'atuatuaga o Isaraelu na masani lava ona fa'atusaina i fanau fa'ato'a fananau mai. O lea, atonu na ia manatu o upu a Keriso e le'i tatau ona fa'auigaina i se uiga moni tu'usa'o. Peita'i, o lona fanau mai o ia o se tagata Isaraelu, na ia manatu ai ua mautinoa lona nofoaga i totonu o le malo o le Atua. Na ia manatu na te le'i mana'omia se suiga. O le mafuaaga lea o lona ofo tele i upu a le Fa'aola. Na ia le fiafia i le fa'atatau tonu o upu ia te ia lava. O le fa'amaualuga o le Faresaio na tauivi tete'e i le fa'anaunauga fa'amaoni o se o loo sa'ili mo le upu moni. Na ia ofo i le fetalai atu o Keriso ia te ia e fa'apei ona Ia faia, i Lona le amanaiaina o lona tofiga i le avea o ia ma ta'ita'i i totonu o Isaraelu.
“O lona ofo tele na ia le to'a lelei ai, o lea na ia tali atu ai ia Keriso i upu na fa'ailoa atu ai se uiga na fa'afeagai ma lo latou fa'auigaina moni, ‘E fa'apefea ona mafai ona toe fanau se tagata ina ua matua o ia?’ E fa'apei o le to'atele o isi pe a aumaia upu moni ma'ama'ai i le malamalama'aga o le mafaufau, na ia fa'aalia ai le mea moni lea, o le tagata fa'alenatura na te le talia mea a le Agaga o le Atua. E leai se mea oi totonu ia te ia e tali mai i mea fa'aleagaga; aua o mea fa'aleagaga e iloa fa'aleagaga.
“Peita'i e le'i fa'afetaia'ia e le Fa'aola finauga i le finauga. O le si'itiaina ma le le leoa o Lona lima i se uiga migao mamalu, na Ia fa'amanino atu ai le upu moni i se mautinoaga sili atu, ‘E moni, e moni, Ou te fai atu ia te oe, Se'ivagana ua fanau se tasi i le vai ma le Agaga, e le mafai ona ulufale atu o ia i totonu o le malo o le Atua.’ ”—The Desire of Ages, p. 171.
b. O afea ma e fa'apefea ona mafai e se tagata ona toe fanaufouina? Ioane 1:12, 13.
“ ‘Ua fa'apea lava ona alofa mai o le Atua i le lalolagi, o lea na Ia foa'i mai ai Lona Alo e to'atasi,' ina ia mafai ai ona toe lelei le tagata ma le Atua. E ala i le amiotonu a Keriso e mafai ai ona toe fa'afo'i le tagata i le loto gatasi ma Lona Atua-foafoa. O lona loto e tatau ona toe fa'afouina e ala i le alofa tunoa o le Atua; e tatau ona ia maua se ola fou mai i luga. O lenei suiga o le toe fanaufouina lea, a aunoa ma lenei suiga, fai mai Iesu, 'e le mafai ona ia va'ai i le malo o le Atua.’ ”—The Great Controversy, p. 467.
“E ala [i le] gaioiga faigofie o le talitonu i le Atua, ua toe fanaufouina ai loa e le Agaga Paia se ola fou i totonu o lou loto. Ua fa'apei oe o se tamaitiiti ua fanau i totonu o le aiga o le Atua, ma Na te alofa ia te oe e fa'apei ona Ia alofa i Lona Alo.”—Steps to Christ, p. 52.
Aso Lulu
Ianuari 29
4. FA'AMAMAINA MA LE TOE FANAUFOUINA
a. O le a le mea o loo fa'atusalia mai ai le fa'amamaina ma le toe fa'afouina lea e aumaia fa'atasi ma le toe fanaufouina? Mareko 16:16 (vaega muamua).
“O le mana o le Atua e liua ai e mafai ona ia suia uiga na tu'ufa'asolo mai i o tatou tupu'aga, ma uiga na fausia a'e e i tatou lava; aua o le tapua'iga a Iesu e si'itiaina ai. O le ‘toe fanau' o lona uiga o se liuaga, o se fanaufouina i totonu ia Keriso Iesu.”—The Adventist Home, p. 206.
“Ua faia e Keriso le papatisoga o se fa'ailoga o le ulufale atu i Lona malo fa'aleagaga. Ua Ia faia lenei fa'ailoga o se aiaiga lelei e tatau ona usitai i ai i latou uma lava e manana'o e ioeina o loo i lalo o le pule a le Tama, le Alo, ma le Agaga Paia. A'o le'i mafai ona maua e se tagata se aiga i totonu o le ekalesia, a'o ia le'i ulufale atu i faitoto'a o le malo fa'aleagaga o le Atua, e tatau ona ia mauaina le fa'ailoga o le suafa o le Atua, 'O Ieova la tatou Amiotonu.’ Ieremia 23:6.
“O le Papatisoga o se ta'utinoga sili lea ona taua o le lafoa'iina o le lalolagi. O i latou ua papatisoina i suafa e tolu o le Tama, le Alo, ma le Agaga Paia, i le amataga lava o lo latou olaga kerisiano, ua latou fa'ailoa fa'alaua'itele ua latou lafoa'ia le auaunaga ia Satani ma ua avea i latou ma tagata o le aiga tupu, o fanau a le Tupu o le lagi. Ua latou usita'i i le fa'atonuga: ‘Ia outou o ese mai nai ia te i latou, ma ia outou vavae ese mai, . . . aua fo'i tou te papa'i atu i se mea leaga.’ Ma ua fa'ataunu'uina ia i latou le folafolaga: ‘O le a Ou talia fo'i outou, o le a fai fo'i A'u ma o outou Tama, o le a fai fo'i outou ma O'u atalii ma O'u afafine, ua fetalai mai ai Ieova o Le e Ona le malosi uma.’ 2 Korinito 6:17, 18.” —Testimonies for the Church, vol. 6, p. 91.
b. O le a se mea ua fa'ailoa mai e fa'atatau i le leaga o lo tatou natura fa'aletagata ma le fuafuaga a le Atua ina ia suia i tatou? Ioane 3:6; Ieremia 17:9; Efeso 5:26, 27.
“E matua le mafai lava mo i tatou, i lo tatou lava malosi, ona tatou sosola ese mai i le lua o le agasala ua tatou gogoto ifo i ai. O o tatou loto e leaga, ma e le mafai ona tatou suia. . . . O a'oga, aganu'u, o le fa'atinoina o le malosi fai filifiliga, o taumafaiga fa'aletagata, o mea uma lava nei e i ai lo latou aoga, peita'i o iinei e leai ai so latou malosi. Atonu e mafai ona latou aumaia se amio sa'o i le va'aiga i fafo, peita'i e le mafai ona latou suia le loto; e le mafai ona latou fa'amamaina vaipuna o le ola. E tatau ona i ai se mana e galue mai i totonu, o se ola fou mai i luga, a'o le'i mafai ona suia tagata mai i le agasala aga'i atu i le fa'apaiaina. O lena mana o Keriso lea. E na o Lona alofa tunoa lava e mafai ona fa'aolaina tomai mate o le tagata, ma tosina atu i le Atua, i le fa'apaiaina.”—Steps to Christ, p. 18.
Aso Tofi
Ianuari 30
5. OLA FOU MA GAIOIGA FOU
a. O le a le feau na mana'omia e tusia mulimuli ane e aposetolo e fa'atatau i le suiga i le sini lea e aumai fa'atasi ma le fanaufouina? Kalatia 2:20; 1 Ioane 2:15–17.
“O le mana o le Atua e liua ai e mafai ona suia ai uiga leaga na tu'ufa'asolo mai i o tatou tupu'aga ma uiga leaga fo'i na fausiaina e i tatou lava; aua o le tapua'iga a Iesu e si'itiaina ai. O le ‘toe fanaufouina’ o lona uiga o se suiga, o se fanaufouina lea i totonu ia Keriso Iesu.”—The Adventist Home, p. 206.
“O [Paulo] na fa'atalitonuina e fa'apea, a mafai ona aumaia mafaufau o tagata ina ia malamalama i le taulaga ofoofogia na faia e le Tupu o le lagi, o le uiga fa'apito atoa uma o le a tafiesea mai i o latou loto. Na te taula'iina muamua le mafaufau i le tulaga sa tula'i ai Keriso i le lagi, i le fatafata o le Tama; ua ia fa'aalia o Ia mulimuli ane i Lona tu'ueseina o Lona mamalu, ma tu'uina o Ia i Lona lava finagalo malie, i tulaga maulalo uma lava o le natura o le tagata, ma Ia tauaveina ai matafaioi o se auauna, ma Ia usita'i ai e o'o i le oti, ma o se oti na sili ona fa'alumaina ma leaga, na sili lona mataga, na sili le leaga o ona tiga—o le maliu lea i le satauro. E mafai ea e kerisiano ona manatunatu i lenei fa'aaliga matagofie o le alofa o le Atua i le tagata, e aunoa ma lagona o le alofa ma le iloaina, e le pule i tatou ia i tatou lava? O se Matai fa'apea e le tatau ona auauna i ai mai i se loto e le o mana'o e auauna, se loto mana'o matape'ape'a, ma le fa'apito.”—Testimonies for the Church, vol. 4, p. 458.
“Ou te mana'o ou te tautala atu ia te oe e fa'apei ona fetalai atu Keriso ia Nikotemo: ‘E tatau ona e toe fanau.’ O i latou o loo fa'atagaina Keriso e pule i totonu o le a latou le lagonaina se fa'anaunauga ina ia latou fa'ata'ita'i i le fa'alialia vale o le lalolagi. O le a latou tauaveina i so'o se mea lava le tapula'a a Keriso, ma latou tauaveina i taimi uma le molimau a sini e sili atu ona maualuga, ma autu e sili atu ona mamalu, nai lo autu o loo taula'i atoatoa i ai tagata fa'alelalolagi. O o tatou ofu, o o tatou fale, o a tatou talanoaga, e tatau ona molimau uma e fa'atatau i le tu'uina atu atoatoa o i tatou i le Atua. Oka se mana o le a fa'atasi ma i latou na fa'apena ona latou fa'ailoa manino atu e fa'apea, ua latou lafoa'ia mea uma lava mo Keriso.”—Ibid., vol. 5, p. 189.
Aso Faraile
Ianuari 31
FESILI TOE FAAMANATU
1. Talu ai ona o galuega lelei a Nikotemo, o le a lona manatu e fa'atatau ia te ia lava?
2. O a uiga na faia e Nikotemo i luma o Keriso?
3. O le a le uiga o le "toe fanau"?
4. E fa'apefea ona fa'ataunu'uina le fanaufouina?
5. O le a le suiga i uiga, e o'o mai ona o se i'uga lea o le fanaufouina, ma aisea?