Back to top

Sabbath Bible Lessons

O LE TALA LELEI E TUSA AI MA LE MOLIMAU A IOANE (VAEGA MUAMUA)

 <<    >> 
Lesona 6 Sapati, Fepuari 8, 2025

O Musumusuga a le Agaga Paia

MAU TAULOTO: “E pei ona siitia i luga e Mose le gata i le vao, e ao fo'i ina faapea ona siitia i luga le Atalii o le tagata: Ina ia le fano se tasi e talitonu ia te ia, a ia maua e ia le ola e faavavau.” (Ioane 3:14, 15).

“Va'ai, va'ai ia Iesu ma ola ai!”—Christian Education, p. 76.

Faitauga Fautuaina :   Christ’s Object Lessons, p. 95–102. 

Ulua’i Aso Fepuari 2

1. FESILI FA'AMANATU

a. O le a le fesili a Nikotemo o loo fa'ailoa mai ai na fa'amaulalo lona loto? Ioane 3:9.

“Na toeitiiti lava a fetalai atu Iesu ia Nikotemo: E le o fefinaua'iga lea o le a fesoasoani ai ia te oe: e le o finauga o le a aumaia ai le malamalama i le tagata. E tatau ona e maua se loto fou, afai e leai, e le mafai ona e iloa le malo o le lagi. E le o fa'amaoniga e sili atu ona tele o le a aumaia ai oe i se tulaga tonu, peita'i o sini fou, ma vai puna fou o gaioiga. E tatau ona e toe fanaufouina. Se'ivagana ua tupu lenei suiga, ma fa'afouina ai mea uma, o fa'amaoniga e sili ona malolosi e mafai ona fa'ailoaina mai, o le a le aoga. O le fa'anaunauga o loo i totonu o lou lava loto; o mea uma lava e tatau ona suia, afai e leai, e le mafai ona e va'ai i le malo o le Atua.

“O se faamatalaga matua fa'alumaina lava lenei ia Nikotemo. . . . E le'i lava lona iloa fa'alemafaufau fa'aleagaga na te iloa ai le uiga o upu a Keriso. Peita'i e le'i fa'afetaia'ia e le Fa'aola le finauga i se finauga. . . .

“O ni ave o le upu moni na ati atu i totonu o le mafaufau o le ta'ita'i. O upu a Keriso na fa'atumulia ai o ia i le ofo tele, ma ta'ita'ia atu ai i le fesili, 'E fa'apefea ona mafai ona fai o ia mea?' O le vilivilita'i tele na tali atu ai Iesu, 'O oe ea o se a'oa'o o Isaraelu, ae e te le iloa ea nei mea?’ O Ana upu na faailoa atu ai ia Nikotemo le lesona lea, e aunoa ma lona le fiafia i upu manino o le upu moni, ma lona fa'amalieina tu'inanau o uiga fa'atauemu i upu fa'auiga lua, e tatau ona ia maua se manatu e matua sili atu ona agamalu e fa'atatau ia te ia lava, ona o lona le malamalama fa'aleagaga. Ae o upu a Keriso na fetalaiina atu i se uiga mamalu moni, ma o Ona fofoga ma Lona si'ufofoga na fa'ailoa mai ai se uiga vilivilita'i lava mo ia, o lea na te le'i ita ai a'o ia iloaina lona tulaga fa'alumaina.”—Testimonies to Ministers, pp. 368, 369.


Aso Gafua Fepuari 3

2. SUIA O LE UIGA MASANI

a. O le a se mea na masani ona fa'amaualuluga ai Faresaio? Luka 18:9–12.

“O tagata Iutaia na vala'auina muamua i totonu o le tovine a Ieova, ma talu ai la ona o lenei tulaga o lea sa latou fa'amaualuluga ai ma ta'uamiotonuina e i latou i latou lava. O o latou tausaga uumi o auaunaga na latou manatu ua latou maua ai le aia latou te maua ai se taui e sili atu ona tele nai lo isi. E le'i i ai se mea na sili atu ona leaga ia i latou nai lo se manatu faapea, o tagata o nu'u ese, o le a fa'atagaina i avanoa tutusa e sili ona taua fa'atasi ma i latou i mea a le Atua.”—Christ’s Object Lessons, p. 400.

b. Na fa'apefea ona fa'aata mai e Iesu le galuega a le Agaga Paia i le loto? Ioane 3:8.

“O le matagi ua fa'alogoina i le lotolotoi o lala o la'au, o loo fa'amigoiina ai lau ma fugala'au; ae e le o va'aia, ma e leai fo'i se tagata na te iloa poo fea e sau ai poo fea fo'i e alu atu i ai. E fa'apena fo'i le galuega a le Agaga Paia i le loto. E le mafai ona sili atu ona fa'amatalaina nai lo gaioiga a le matagi. O se tagata atonu na te le mafai ona ta'u mai le taimi tonu poo le nofoaga tonu, pe fa'amatalaina fo'i mea uma lava na tutupu i le fa'asologa o le liuaga; peita'i o lenei tulaga e le fa'amaonia ai e fa'apea e le'i liua o ia. E ala i se meafaigaluega e le va'aia e fa'apei o le matagi, o loo galue ai Keriso i taimi uma lava i le loto.”—The Desire of Ages, p. 172.

c. E fa'apefea ona fa'amausaliina musumusuga a le Agaga i totonu o le loto? Isaia 30:21; Ieremia 42:3; Mataio 16:17.

“O la'asaga iti ta'itasi, atonu e faia ma le le iloa i le na te taliaina, e faia ai a'afiaga e tosina atu ai le tagata ia Keriso. O nei musumusuga e mafai ona maua e ala i le manatunatu e fa'atatau ia te Ia, e ala i le faitauina o le Tusi Paia, pe e ala mai fo'i i le fa'alogo i le upu mai i le failauga ola. E fa'afuase'i lava, a'o afio mai le Agaga ma olega e sili atu ona tu'usa'o, e gaua'i atu ai le loto ma le fiafia ia Iesu. O lenei liuaga e fa'aigoaina e le to'atele o le liuaga fa'afuase'i; peita'i o le i'uga lea o fa'atosinaga umi e le Agaga o le Atua—o se galuega onosa'i, umi lava.”—Ibid.

“Ia fa'ataga o outou loto ina ia fa'aagamaluina ma fa'ato'ilaloina e le Agaga o le Atua. Ia fa'aliusuavaiina loto ma'a'a i lalo o le galuega a le Agaga.”—Letters and Manuscripts, vol. 12, Letter 53, 1897.


Aso Lua Fepuari 4

3. FA'AMAONIGA O LE FANAUFOUINA

a. O fa'apefea ona fa'aalia i fafo galuega i totonu a le Agaga Paia? Kalatia 5:22–25.

“E fa'apei ona le va'aia le matagi, ae na te faia a'afiaga e va'aia ma lagonaina. E fa'apena fo'i le galuega a le Agaga i le loto o le a Ia fa'aalia Ia lava i gaioiga ta'itasi uma a le ua lagonaina lona mana e lavea'iina ai. A afio loa le Agaga o le Atua i le loto, na te fa'aliliuina ai le olaga. O manatu agasala ua tu'ueseina, o galuega leaga uma ua lafoa'ia; o le alofa, agamalu, ma le filemu ua suitulaga i le ita, fua loto leaga, ma fefinaua'iga. O le olioli ua suitulaga i le fa'anoanoa, ma o foliga ua lafoia mai ai le malamalama o le lagi.”—The Desire of Ages, p. 173.

b. O afea e maua ai e se tagata le fa'amanuiaga o le liuaga? Roma 10:9, 10; 1 Ioane 1:9.

“E leai se tasi na te va'aia le lima o loo si'itia le avega, pe va'ai fo'i i le malamalama e alu ifo mai i lotoa i luga. O le fa'amanuiaga e sau pe a gaua'i atu le loto i le Atua e ala i le fa'atuatua. Ona foafoaina loa lea e lena mana e le mafai ona va'aia e mata fa'aletagata, se tagata fou i le fa'atusa o le Atua.”—Ibid.

“Afai e te fa'atagaina le Agaga Paia na te fausia lou loto i aso ta'itasi, o le a e maua loa le iloa fa'alelagi e iloa ai le amio a le malo o le Atua. O Nikotemo na ia talia le lesona a Keriso ma avea ai loa o ia ma tagata talitonu moni.”—Testimonies to Ministers, pp. 369, 370.

c. E fa'apefea ona fa'aata mai e Keriso lenei liuaga? Mataio 13:33.

“O le mea fa'afefete e natia i totonu o le falaoamata na te galuea'iina ma le le va'aia e mata, ina ia aumaia ai le paluga atoa i lalo o lana galuega o le fa'afefeteina; e fa'apena fo'i, o le mea fa'afefete o le upu moni, e galue fa'alilolilo, le leoa, mausali, ina ia liua ai le tagata. O lagona fa'alenatura ua fa'amaulaloina ma fa'ato'ilaloina. O manatu fou, o lagona fou, o mafua'aga, fa'anaunauga ma sini fou, ua totoina i totonu o le loto. O se tapula'a fou o le amio ua fa'atuina—o le soifuaga lea o Keriso. O le mafaufau ua suia; o tomai ua fafaguina i gaioiga i matata fou. O le tagata, e le foa'iina mai i ai tomai fou, peita'i o tomai ua ia te ia ua fa'apaiaina. O le malosi fai filifiliga e iloa ai le lelei ma le leaga, ua fafaguina. Ua foa'iina mai ia i tatou uiga o le amio e mafai ai e i tatou ona faia auaunaga mo le Atua.”—Christ’s Object Lessons, pp. 98, 99.


Aso Lulu Fepuari 5

4. O SE ATA MASANI UA LAUILOA

a. Na fa'apefea ona fa'aataina mai e Iesu Lona fa'asatauroga? Ioane 3:14, 15.

“[Ioane 3:14, 15] O se autu lenei na masani ai Nikotemo. O le fa'atusa o le gata si'itiaina i luga na fa'amanino atu ai ia te ia le sini o le galuega a le Fa'aola. Ina ua feoti tagata o Isaraelu i le utia e gata uogo, na fa'atonu atu le Atua ia Mose ina ia faia se gata apa memea, ma tu'u a'e i luga i se la'au i le ogatotonu o le fa'apotopotoga. Ona fa'asilasila atu lea o le upu i le to'agalauapi atoa uma e fa'apea, o i latou uma o le a va'ai a'e i le gata o le a ola. Na iloa lelei e le nu'u e le'i i ai se mana o le gata lava ia e fesoasoani ai ia i latou. O se fa'atusa lea o Keriso. A'o si'itia a'e i luga mo lo latou fa'amalologa, le fa'atusa na faia fa'afoliga i gata uogo, o le a fa'apena fo'i Le na faia ‘i le fa'atusa o le tino agasala’ o le a avea ma o latou Fa'aola. Roma 8:3. E to'atele tagata Isaraelu na manatu o le auaunaga i manu fasia sa i ai lana amiotonu e fa'asa'olotoina ai i latou mai i le agasala. Na fa'anaunau le Atua ina ia a'oa'o atu ia i latou, e le'i i ai se aoga sili atu o le auaunaga i manu fasia nai lo lena gata apa memea. Na fuafuaina ina ia ta'ita'ia atu o latou mafaufau i le Fa'aola. Pe mo le fa'amalologa o o latou manu'a pe o le fa'amagaloina fo'i o a latou agasala, e le'i mafai ona latou faia se mea e tasi mo i latou lava, ae ua na o le fa'ailoaina o lo latou fa'atuatua i le Meaalofa a le Atua. Na mana'omia i latou ina ia latou va'ai ma ola ai.”—The Desire of Ages, pp. 174, 175.

b. E ui lava i le lavea'iga na tu'uina mai, aisea na oti ai nisi? 1 Korinito 10:9; Eperu 3:12.

“O le to'atele o tagata Isaraelu latou te le'i va'aia se fesoasoani i le fofo na fa'atonuina mai e le Atua. O tagata feoti ma i latou o le a feoti sa i o latou itu uma, ma sa latou iloa, a aunoa ma le fesoasoani fa'alelagi, o lo latou lava i'uga na mautinoa; peita'i na latou fa'aauau ona latou aue i o latou manu'a, o o latou tiga, o lo latou oti mautinoa, se'ia o'o ina leai so latou malosi, ma ua vaivai la latou pupula, i le taimi sa latou ono maua ai le fa'amalologa i le taimi tonu lava lena.”—Patriarchs and Prophets, p. 432.

c. Afai tatou te manana'o e fa'aolaina i tatou, o fea e tatau ona tatou va'ai i ai? Eperu 6:19, 20.

“O a'afiaga matautia le leaga o le agasala e fa'ato'a mafai lava ona aveesea e ala i le lavea'iga ua faia e le Atua. O tagata Isaraelu na latou lavea'iina o latou ola e ala i lo latou va'avaai i le gata si'itiaina i luga. O lena va'ai o loo fa'ailoa mai ai le fa'atuatua. Na latou ola aua na latou talitonu i le upu a le Atua, ma talitonu fa'atuatua i le auala ua Ia saunia mo lo latou fa'amalologa. E fa'apena fo'i ona mafai ona va'ai le tagata agasala ia Keriso, ma ola ai. Na te maua le fa'amagaloga e ala i le fa'atuatua i le taulaga e togiolaina ai. . . . O Keriso e i ai Lona mana ma Lana amiotonu i totonu ia te Ia lava e fa'amaloloina ai le tagata agasala ua salamo.”—Ibid., p. 431.


Aso Tofi Fepuari 6

5. FA'AMAUSALIINA O LA TATOU VA'AI

a. O le a se lesona na malamalama mulimuli i ai Nikotemo tatou te mana'omia ia tatou fa'ata'ita'iina—ma teuina i o tatou mafaufau? Efeso 2:8; Luka 13:20, 21.

“E masani lava ona tula'i mai le fesili, Aisea la e matua to'atele ai i latou, o loo fai mai e talitonu i le upu a le Atua, ae e le o va'aia ai se toe fuata'iga i upu, i le agaga, ma le amio? Aisea o loo matua to'atele ai i latou e le gafatia tagata tete'e mai i a latou sini ma fuafuaga, o loo fa'aalia se uiga le paia, ma o a latou upu e saua, e fia pule, ma ita tele? O loo va'aia i o latou olaga le alofa lava lea o le tagata ia te ia lava, le tu'inanauga fa'apito lava lea e tasi, le ita lava lea e tasi ma le tautala fa'ata'alise, lea o loo va'aia i le olaga o le tagata fa'alelalolagi. O le fa'amaualuga fa'alialiavale ita gofie lava lea e tasi, o le gaua'i lava lea e tasi i lagona fa'alenatura, o le amio loto ma'a'a lava lea e tasi, e peisea'i latou te le iloa atoa lava le upu moni. O le mafuaaga ona latou te le o liua. Latou te le'i natia le mea fa'afefete o le upu moni i totonu o le loto. E le'i i ai sona avanoa e faia ai lana galuega. O o latou uiga fa'alenatura na fausia e i latou lava i le agasala, e le'i gaua'iina i lona mana e liua ai. O o latou olaga o loo fa'aalia ai e le o i ai le alofa tunoa o Keriso, ma le le talitonu i Lona mana e liua ai le amio.

“ ‘O le fa'atuatua e o'o mai i le fa'alogo, ma o le fa'alogo lea i le upu a le Atua.’ Roma 10:17. O upu o le Tusi Paia o le auala tele lava lea i le liuaina o le amio. Na tatalo Keriso, ‘Ia E fa'apaiaina i latou e ala i Lau upu moni; O Lau upu o le upu moni lea.’ Ioane 17:17. Afai e su'esu'eina ma usita'ia le upu a le Atua, e galue i totonu o le loto, ma fa'ato'ilaloina ai uiga le paia uma lava. O le Agaga Paia e sau e fa'ailoa i le tagata le agasala, ma o le fa'atuatua e puna a'e i totonu o le loto e galue e ala i le alofa ia Keriso, ma liua ai i tatou i o tatou tino, loto, ma le agaga i Lona lava fa'atusa. Ona mafai loa lea ona fa'aaoga e le Atua i tatou ina ia faia Lona finagalo. O le mana e foa'iina mai ia i tatou e galue mai i totonu aga'i i fafo, ma ta'ita'ia ai i tatou ina ia tatou fa'ailoa atu i isi le upu moni ua fa'ailoaina mai ia i tatou.”—Christ’s Object Lessons, p. 99, 100.


Aso Faraile Fepuari 7

FESILI TOE FAAMANATU

1. O le a le uiga autu o Faresaio i aso o Keriso?

2. Fa'amatala pe fa'apefea ona toe fanaufouina i tatou i le fa'atusa o Keriso.

3. E fa'apefea ona fa'aalia se suiga o le loto?

4. Fa'amatala le fa'atusa o le gata si'itiaina i luga.

5. E fa'apefea ona fa'aalia e le fa'ataoto e faatatau i le mea faafefete, le tuputupu a'e i le alofa tunoa?

 <<    >>