Ulua’i Aso
Aukuso 4
1. OLA A’E I’INEI I LE TAIMI LENEI
a. O le a le mea na fa’amamafa atu e le aposetolo o Peteru i le au talitonu? 2 Peteru 1:12-15.
“Sa i ai le upu moni i aso o Luther - o se upu moni sa fa’apitoa lona tāua i lena taimi; o loo i ai se upu moni mo le ekalesia i le taimi lenei. O Lē na te faia mea uma lava e tusa ai ma le fautuaga a Lona finagalo, ua finagalo malie o Ia ina ia tu’uina tagata i lalo o mea eseese e tutupu ma fa’atonu atu ia i latou tiute e patino fa’apitoa lava i taimi ua latou ola ai, ma aiaiga ua tu’uina i ai i latou. Afai o le a latou fa’atāuaina le malamalama ua tu’uina atu ia i latou, o va’aiga sili atu ona lautele o upu moni o le a tatalaina atu ia i latou.” – The Great Controversy, pp. 143, 144.
b. Fa’amatala pe fa’apefea ona tatau ona tatou tutupu a’e i lo tatou malamalama’aga e fa’atatau i le malamalama mai i le Lagi. Eperu 5:12-14; 6:1-3.
“O la’asaga ta’itasi uma lava o le fa’atuatua ma le usita’i e aumaia ai le loto i le so’otaga sili atu ona vavalalata ma le Malamalama o le lalolagi, ‘e leai lava se pouliuli o ia te Ia.’” – Ibid., p. 476.
Aso Gafua
Aukuso 5
2. MATAFAIOI
a. Aisea ma e fa’apefea ona tatou mana’omia ina ia suia a tatou amioga pe a tatou mauaina malamalama e sili atu na auina mai i le lagi? Iakopo 4:17; Fa’ataoto 4:18; Mataio 6:23.
“E mana’omia e le Atua mai i Ona tagata e tusa ai ma le alofa tunoa ma le upu moni ua foa’iina mai ia i latou. O Ona mana’oga tonu uma lava e tatau ona fa’amalieina atoatoa. O tagata o matāfaioi e tatau ona savavali i le malamalama o loo susulu atu i o latou luga. Afai latou te lē faia lenei tulaga, ona avea loa lea o lo latou malamalama ma pouliuli, ma o lo latou pouliuli e tutusa lelei lava lona tele e fa’apei ona tele o le malamalama sa ia te i latou. O le malamalama fa’atupula’ia ua susulu mai i luga o le fanau a le Atua; peita’i e to’atele ua fa’atalalē i lo latou mulimuli i le malamalama, ma o le mafua’aga lenei ua latou i ai i se tulaga vaivai tele lava fa’aleagaga.
“E lē o le leai o se iloa lea ua fano ai nei le fanau a le Atua. O le a lē fa’asalaina i latou ona o lo latou lē iloa o le ala, le upu moni, ma le ola. O le malamalama lea ua o’o mai i lo latou malamalama’aga, le malamalama lea ua susulu i le loto, peita’i ua te’ena po ua musu ai, o le a fa’asalaina i latou. O i latou e lē’i mauaina lava le malamalama ina ia te’ena, o le a lē fa’asalaina i latou. O le a se isi mea na ono mafai ona faia mo le tovine a le Atua nai lo le galuega ua uma ona faia? O le malamalama, le malamalama sili ona tāua, ua susulu mai i luga o tagata o le Atua; peita’i o le a lē lavea’iina ai i latou se’ivagana ua latou ioe ina ia lavea’iina i latou e le malamalama lea, ma ola atoatoa e tusa ai ma lea malamalama, ma fa’asusulu atu le malamalama lea i isi o loo i le pogisa. Ua vala’au le Atua i Ona tagata ina ia gaioi. O le galuega ta’ito’atasi a le tagata o loo mana’omia, o le fa’aalia ma le lafoa’iina o agasala ma toe fo’i atu ia Ieova, E leai se isi e mafai ona ia faia lenei galuega mo se isi tagata. O le iloa fa’aletapua’iga ua matuā fa’atupula’ia lava, ma o lenei iloa ua fa’atupula’ia ai fo’i ma matafaioi. O le malamalama tele lava o loo susulu mai i luga o le ekalesia, ma o le malamalama lea, e fa’asalaina ai i latou auā latou te mumusu e savavali i le malamalama lea. Ana fa’apea latou te tauaso, semanu e leai sa latou agasala. Peita’i ua latou va’ai i le malamalama ma ua latou fa’alogo i le tele o upu moni, peita’i latou te lē o popoto ma paia. O le to’atele o i latou, ua tele tausaga latou te lē o aga’i ai i luma i le iloa ma le fa’apaiaina moni. O i latou o tagata avilu fa’aleagaga. E aunoa ma lo latou aga’i i luma i le atoaga, o loo latou aga’i i tua i le pouliuli ma le nofo pologa o Aikupito. O ō latou mafaufau e lē o manatunatu i le amioatua ma le fa’apaiaina moni.
“O le a ala mai ea le Isaraelu moni o le Atua? O le a sa’ili ea i latou uma o loo ta’utinoina le amio atua ina ia tu’u ese mea sese uma, ma fa’aali i le Atua agasala lilo uma, ma puapuagatia le loto i Ona luma? O le a latou va’ili’iliina ea ma o latou loto maulalo tele lava, mafua’aga o gaioiga ta’itasi uma, ma ia latou iloa ai o loo faitauina e fofoga o le Atua mea uma, ma auiliiliina ai mea uma o loo natia? Ia matuā mae’ae’a lava le galuega, ia matuā atoatoa le tu’uina atu fa’apaiaina o i latou i le Atua. Ua Ia vala’au mo le tu’uina atoatoa atu o mea uma lava ua ia i tatou ma i tatou atoa uma lava. O faifeau ma tagatā ekalesia latou te mana’omia se liuaga fou, o se liuaga o le mafaufau, a le faia lenei liuaga, e lē o i tatou o ni a’afiaga lelei o le ola e o’o ai i le ola, a’o le oti e o’o ai i le oti.” – Testimonies for the Church, vol. 2, pp. 123, 124.
Aso Lua
Aukuso 6
3. UPU MONI MO LE TAIMI LENEI
a. Aumai fa’ata’ita’iga o mataupu e tatau ona taula’i i ai su’esu’ega, lea e lē tatau ona tosina ese mai ai o tatou mafaufau. Tanielu 7:9, 10; 8:14; Salamo 119:33-35.
“E matuā tele upu moni tāua o loo i totonu o le Upu a le Atua, peita’i o le ‘upu moni mo le taimi lenei’ lea e mana’omia e le lafu i le taimi lenei. Ua ou va’ai i le lamatia o avefeau i lo latou tamomo’e ese atu mai i vaega tāua o le upu moni mo le taimi lenei, ia latou manatunatu ai i mataupu e lē o fuafuaina ina ia tu’ufa’atasia ai le lafu ma fa’apaiaina ai le loto. O le a faia iinei e Satani mea uma lava e mafai ona ia faia ina ia fa’aleagaina ai le galuega.
“Peita’i o mataupu e fa’apei o le malumalu, i le feso’ota’i atu i le 2300 aso, o poloa’iga a le Atua ma le fa’atuatua o Iesu, ua fuafuaina atoatoa e fa’amatala ai le fa’agaioiga o le Toe Afio Mai O Iesu i le taimi ua mavae, ma fa’ailoa mai ai lo tatou tulaga i le taimi lenei, ma fa’amausaliina ai le fa’atuatua o ē e masalosalo, ma fa’amautinoaina ai le lumana’i matagofie. O nei mataupu, ua masani lava ona ou va’ai i ai, o mataupu autu nei e tatau ona manatunatu i ai avefeau.” – Early Writings, p. 63. [Author’s emphasis.]
b. O le tusa ma le 180 tausaga (e lē mamao atu i tua i le tala’aga atoa o le lalolagi), o le a se vaega o loo avea pea ma vaega sili ona tāua o le upu moni mo le taimi lenei? Fa’aaliga 14:6-13.
“O le folafolaina o feau a le agelu muamua, lona lua, ma le lona tolu, o loo fa’ailoa mai e le upu a le Atua. Aua ne’i aveesea se iota po’o sina fasi mata’itusi. E leai se pule fa’aletagata e i ai sana aiā e sili atu na te suia ai le tulaga o nei feau nai lo le suitulaga o le Feagaiga Fou i le Feagaiga Tuai. O le Feagaiga Tuai o le tala lelei lea i fa’atusa. O le Feagaiga Fou o le tino lea. O le tasi e tāua e fa’apei lava o le isi. O le Feagaiga Tuai o loo fa’ailoa mai ai lesona mai i laufofoga o Keriso, ma o nei lesona e lē’i leiloa ese lava lo latou malosi i so’o se vaega tāua lava. O le feau muamua ma le lona lua na tu’uina mai i le 1843 ma le 1844, ma o loo tatou i ai nei i lalo o le taimi o le folafolaga o le feau lona tolu; peita’i o feau uma e tolu, e tatau ona folafolaina pea. E matuā aogā lava i le taimi lenei e fa’apei ona aogā i le taimi ua mavae, le toe folafolaina atu ia i latou o loo sa’ili mo le upu moni. E ala atu i tusitusiga ma leo, e tatau ai ona tatou fa’aleoina atu le folafolaga, ma fa’ailoa atu ai lo latou fa’asologa, ma le fa’amatalaina o le taimi ma mea o lo o fa’atatau i ai valo’aga lea e aumaia ai i tatou i le feau a le agelu lona tolu. E lē mafai ona i ai se feau lona tolu e aunoa ma le feau muamua ma le lona lua. O nei feau e tatau ona tatou tu’uina atu i le lalolagi i tusitusiga ma a’oa’oga, ma fa’ailoa atu ai i le laina o tala’aga fa’avaloaga, mea ua tutupu, ma mea o le a tutupu.” – Counsels to Writers and Editors, pp. 26, 27.
Aso Lulu
Aukuso 7
4. FA’ANAUNAU INA IA TUPUTUPU A’E
a. Fa’amatala le uiga e mafai ai e i tatou ona taliaina le upu moni mo le taimi lenei a’o fofolaina mai, tusa lava pe te’ena e isi. Ieremia 29:13; Mataio 18:3; Ioane 7:17.
“A avea loa oe e fa’apei o se tamaitiiti, e naunau e ta’ita’iina, ma a fa’apaiaina loa lou malamalama’aga, ma ua ē gaua’iina atu lou loto ma ou uiga fa’aitu’au, o le a fa’asusuluina atu se malamalama i totonu o lou loto e fa’apei ona fa’amalamalamaina ai upu o le Tusi Paia, ma fa’ailoa atu ai ia te oe le upu moni mo le taimi lenei i lona loto gatasi matagofie. O le a foliga mai o se filifili auro, o lea so’otaga e pipi’i atu i lea so’otaga i se atoaga atoatoa lona matagofie.” – Testimonies for the Church, vol. 3, p. 448.
b. E fa’apefea ona masani lava ona fa’avaivaia le a’afiaga o le upu moni mo le taimi lenei ona o le fa’atalalē – ma o le a le fofō? Isaia 56:9, 10; 1 Korinito 14:8; Fa’aaliga 3:17-19.
“O loo lamatia i tatou i lo tatou tu’uina atu o le feau a le agelu lona tolu i se uiga matuā lē manino lava o lea ua lē fafaguina ai tagata. E matuā tele isi mea ua aumaia i totonu, o lea ua gūgū ma leai ai se leo o le feau tonu lava lea e tatau ona folafolaina atu ma le mana.” – Ibid., vol. 6, p. 60.
“O loo tatou ola mautinoa lava i aso mulimuli o le tala’aga o le lalolagi lenei. Tatou te mana’omia ina ia fa’aalu le tele o le taimi i o tatou manuia fa’aleagaga, pe afai tatou te manana’o tatou te iloa le tuputupu a’e fa’aleagaga lea e aogā i le tupulaga lenei. E tatau ona tatou faia toe fuata’iga ma’oti. Na fetalai mai le Si’ufofoga: O tane leoleo e mana’omia ina ia ala mai, ma ili atu le pu i lona leo ma’oti. Ua o’o mai le taeao; ae ua o’o mai fo’i ma le po. Ala mai i luga, O’u tagata leoleo. O leo ia e tatau ona fa’alogoina i le taimi lenei o folafolaina atu le upu moni, o loo gūgū. O tagata o loo fano i a latou agasala, a’o faifeau ma foma’i ma faia’oga o loo momoe. Fafagu mai i luga tane leoleo!” – The Pacific Union Recorder, February 20, 1908.
“Ua fa’ailoa mai e le Molimau Moni, a ē manatu o loo ē i ai moni lava i se tulaga lelei o le fa’atamāoaigaina, o loo ē mana’omia la mea uma lava. E lē lava mo faifeau lo latou a’oa’oina atu o mataupu fa’ale-mafaufau; e tatau fo’i ona latou a’oa’oina atu mataupu ia e fa’atinoina. Latou te mana’omia ina ia latou su’esu’eina lesona fa’atinoina ia sa a’oa’o e Keriso i Ona so’o, ma ia latou fa’ata’ita’iina ma’oti lava nei lesona i o latou lava loto ma tagata fo’i. Talu ai ona ua fetalaia mai e Keriso lenei molimau a’oa’i, o le a tatou manatu ea e leai Sona alofa mutimutivale i Ona tagata? Oi, e leai! O Lē na maliu ina ia toe fa’atauina mai ai le tagata mai i le oti, Na te alofa i se alofa fa’ale-atua, ma o i latou Na te alofa i ai, Na te a’oa’iina.” – Testimonies for the Church, vol. 3, pp. 257, 258.
Aso Tofi
Aukuso 8
5. O LE LAUELEELE UA FA’AMALAMALAMAINA I LE PUPULA
a. Fa’amatala pe fa’apefea ona fa’alauteleina ma fa’ata’aliseina atu le upu moni mo le taimi lenei, a’o le’i toe afio mai Iesu i le lalolagi lenei. Fa’aaliga 18:1-5.
“[Fa’aaliga 18:1, 2, 4.] O le mau lenei o loo fa’asino atu i luma i le taimi o le a toe fa’aluaina ai le folafolaina atu o le pa’ū o Papelonia, e fa’apei ona faia e le agelu lona lua o le Fa’aaliga 14 (fuaiupu e 8), fa’atasi ai ma le toe fa’ailoaina o mea leaga uma ua ulufale i totonu o fa’alapotopotoga eseese o lo o fausia ai Papelonia, talu mai ona ulua’i folafolaina lena feau, i le tau vevela o le 1844.” – The Great Controversy, p. 603.
b. O le a le ituaiga amio e tatau ona tatou amio a’i i lo tatou iloaina o manatu o le to’atele o tagata o le lalolagi e fa’atatau i le feau o le upu moni mo le taimi lenei e fa’apea, e lē fetaui mo le taimi lenei? 1 Korinito 2:12-16.
“I o tatou lava olaga ta’ito’atasi, e tatau ona a’oa’oina i tatou e le Atua. A tatou sa’ilia o Ia ma se loto fa’amaoni, o le a tatou fa’aalia atu ia te Ia mea leaga o a tatou amio; ma ua Ia folafola mai Na te talia i latou uma lava e o mai ia te Ia i le fa’alagolago atu ia te Ia ma le loto maulalo. O lē e gaua’i i mana’oga o le Atua, o le a fa’atasi tumau mai Keriso ia te ia, ma o lenei fefa’auoa’iga o le a avea ia te ia o se mea matuā tāua lava. O lona taofi mau atu i le poto fa’ale-atua, o le a ia sola ese ai mai i amioga leaga o loo i le lalolagi e ala i le tu’inanau.” – Testimonies to Ministers, p. 483.
“A ē sau ia Keriso o le a ē lē gugutu mimita fa’apea, ‘O a’u e paia.’ Ia nā o le Atua lava, ia na o Ia lava e to’atasi Na te fetalaia atu upu ia e fa’atatau ia te oe, auā e te lē iloa lou lava loto. O lenei gugutu mimita o se fa’amaoniga mautinoa lea e iloa ai, e te lē iloa upu o le Tusi Paia ma le mana o le Atua. Ia na o le Atua lava Na te tusia i totonu o Ana tusi, pe afai Na te finagalo i ai, e fa’apea, o oe o se atali’i poo se afafine usita’i, o loo ē tausia Ana tulafono i se loto fiafia, ma o fa’amaumauga o le a fa’aaliaina lenei usita’i i luma o agelu ma tagata i le aso o le taui.” – The Signs of the Times, December 22, 1887.
Aso Faraile
Aukuso 9
FESILI TOE FA’AMANATU
1. O fa’apefea ona ese mai le upu moni mo le taimi lenei mai i taimi ua mavae atu?
2. Aisea e avea ai ma o’u matafaioi i le Atua lo’u ola i le upu moni mo le taimi lenei?
3. Aisea e tatau ai ona ou mautinoa lo’u fa’asoaina atu o le upu moni i isi?
4. E fa’apefea ona a’afia lo’u tuputupu a’e fa’aleagaga ona o lo’u manatu e fa’atatau i le malamalama sili atu?
5. O le a la’u gaioiga finafinau e tatau ona i ai i le fetaia’i ma tagata tete’e mai?